|
|
Aktuelno
Januar 2009
Planeti prijete problemi u ishrani zbog manjka pšenice
Akademik Srbislav Denčić upozorio je da će se cjelokupno čovječanstvo za 20 godina
naći pred ozbiljnim problemom ishrane ukoliko se ne iznađe rješenje za
postojeći trend smanjenja proizvodnje pšenice."U svetu se danas proizvede na godišnjem nivou oko 600 miliona tona pšenice, a
predviđanja su da će se već za 20 godina ta proizvodnja smanjiti za čak 200 miliona tona, što
će stanovištvo planete dovesti pred ozbiljan problem ishrane", rekao je
Denčić na savjetovanju agronoma na Zlatiboru.Denčić, koji je rukovodilac za strna žita na novosadskom Institutu za ratarstvo i
povrtlarstvo, upozorio je da bi se i Srbija mogla naći u istom problemu."Naša država mora znati da je genetika rekla gotovo sve kada je u pitanju
povećanje prinosa pšenice. Bogatiji rod te žitarice u budućnosti
zavisiće isključivo od primena savremene agrotehnike, a posebno đubrenja. Nauka i ratari, nažalost, nemaju nikakav uticaj na proizvodnju hraniva i
đubriva", rekao je Denčić i naglasio da što prije država shvati tu
činjenicu, lakše će prevazići problem koji će stvoriti umanjena proizvodnja pšenice.SRNA
30.01.09.
ZAKLJUČCI
V. ZIMSKOG SEMINARA FARMERA SRBIJE
1) U vreme kada je ministar poljoprivrede bio dr Slobodan
Milosavljević, poljoprivreda, a time i država je bila oštećena zabranom izvoza pšenice i kukuruza, uvozom mleka u prahu... Sada, kada je minstar trgovine i usluga, ponovo radi na štetu poljoprivrede. Radi se o nameri uvoza svinjskih polutki. Ako se uvoz ostvari, to bi za
proizvođače svinja, ali i za proizvodace kukuruza, bila nenadoknadiva šteta, a naravno i za državu.Uzimajući u obzir i dosadašnje pogrešne poteze koji imaju karakter kolateralne štete, zahtevamo smenu ministra dr Slobodana
Milosavljevića.Ministarstvo trgovine i usluga, ne bi smelo da preduzima mere koje spadaju u sferu agrarne politike, a da ih ne usaglasi sa Ministarstvom poljoprivrede.Zahtevamo smenu Ministra dr Slobodana
Milosavljevića 2) Polazeći od toga da poljoprivredni instituti, kao što je to i Institut za ratarstvo i povrtarstvo, koriste besplatno državno zemljište, ne bi smeli imati pravo da
učestvuju u zakupu državnog zemljišta, jer su konkurentniji u odnosu na poljoprivrednike, zbog proizvodnje semena. Ima i poljoprivrednika koji poseduju
veće površine zemljišta pa i oni mogu osigurati odgovarajuću izolaciju semenskog useva.3) Svrsishodno je da Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo trgovine i usluga
izuće sistem zaštitnih cena u EU, i da ga uvedu kod nas, uzimajući u obzir
specifićnosti našeg agrara.4) Novi Zakon o zemljoradničkim zadrugama treba što pre usvojiti, ali ga i izuzeti iz Ministarstva ekonomije, jer kakve veze imaju omladinske, studentske i druge zadruge sa
zemljoradničkim? Zadrugarstvo u poljoprivredi ima dugogodišnju tradiciju, koju treba nastaviti i prilagoditi zadrugarstvu EU.5) Zakon o javnim skladištima treba da obuhvati sve poljoprivredne proizvode - ne samo žitarice, nego i
voće, povrće, meso i drugo.6) U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, u poglavlju o zakupu državnog zemljišta, navesti da pravo na licitaciju imaju samo oni koji su u fondu PIO za poljoprivrednike.7)
Povećati količinu subvencionisanog goriva (refakcija): u ratarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu na 100 litara po hektaru, u povrtarstvu na 200, a u
stočarstvu na 10 litara po uslovnom grlu. U povrtarstvu, pored akciza, gorivo osloboditi i od doprinosa za puteve, jer agregati za pogon sistema za navodnjavnje ne
"trče" po putevima.Bez elektrifikacije poljoprivrednih površina, pogotovo u
povrtarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, naši proizvođači ne mogu biti konkurenti farmerima u EU. Navodnjavanje na
električni pogon, jeftnije je za 50 -60 puta u odnosu na pogon dizel gorivom.8) Ugovorena prodaja poljoprivrednih proizvoda
često se ne poštuje od strane otkupljivača. Najsvežiji primer je ugovorena cena za uljanu repicu: ugovorena cena je 370 evra po toni, a u aneksu ugovora stoji 220.
Očekuje se od Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva trgovine, da sroče modele ugovora izmedu poljoprivrednih
proizvođača i otkupljivača.Ugovorena cena uljane repice je 370 evra po toni, a aneksu ugovora stoji 220, u decembru 2008; foto:LL, Krcedin, 2008.9) Poljoprivrednicima najviše nedostaje znanja iz zaštite bilja, zato treba uspostaviti sistem
praktične edukacije o korišćenju pesticida, karenci, rezistentnosti, korišćenju prskalica i atomizera.Ne dozvoliti upotrebu prskalica i atomizera koji nisu atestirani i koji ne odgovaraju Global GAP-u.Pri registraciji pesticida ispoštovati standarde EU.Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo ekologije da preduzmu
obavezujuće sistemske mere, kakve su i u EU, uzimajući u obzir i edukaciju, od osnovne škole, oko sakupljanja ambalaže pesticida i prehrambenih proizvoda, koja predstavlja svojevrsni korov poljoprivrednih površina.
Takođe, ova dva ministarstva morali bi preuzeti konkretne mere oko suzbijanja ambrozije.Klijavost peletiranog semena šećerne repe mora biti najmanje 95%10) U cilju preciznosti rada u poljoprivredi, u smislu
povećanja kvaliteta i produktivnosti rada, morala bi se subvencionisati nabavka GPS uredaji sa 70%11) Ukoliko država svojim merama ugrozi poljoprivredne
proizvođače, njihovu egzistenciju, opstanak sela, Klub će preduzeti konkretne mere, od
opomenjujućih do drastičnih.12) Klub predlaže poljoprivrednicima da osnuju Agrarnu stranku (AS), jer njih nema ko da zastupa u Skupštini Srbije gde se kroji i sudbina agrara, do sada,
često na njegovu štetu. Najsvežiji primer je smanjenje agrarnog budžeta za 25%, mada poljoprivreda jedina ima pozitivni spoljno-trgovinski bilans.
Prof. dr Veselin
Lazić, Vojislav Malešev
30.01.09.
Vlada RS nabavlja naftu i đubrivo za poljoprivrednike
Vlada Republike Srpske (RS) će do kraja februara, radi ublažavanja posljedica
nadolazeće globalne ekonomske krize, nabaviti dizel gorivo i vještačka
đubriva za potrebe registrovanih poljoprivrednih proizvođača u RS po najpovoljnijim cijenama sa odloženim rokom
plaćanja, izjavio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Radivoje
Bratić. On je precizirao da ce Vlada RS nabaviti 10 000 tona dizel goriva, 20 000 tona osnovnog
đubriva "NPK tri puta 15", te 10 000 tona vještačkog đubriva za prihranu usjeva, posredstvom Direkcije za robne rezerve RS."Vještacko
đubrivo i dizel gorivo biće nabavljeni po najpovoljnijim tržišnim uslovima i
odgovarajućeg potrebnog standarda", rekao je Bratić danas novinarima u Banjaluci
.Bratić je rekao da će podjela vještačkog đubriva i dizel goriva biti organizovana posredstvom opština RS,
apelujući na lokalne zajednice da što prije Ministarstvu dostave spiskove zahtjeva poljoprivrednih
proizvođača u vezi sa ovom akcijom Vlade RS. On istiće da će stvarne
količine biće utvrđene tek kada Bratić kaže da će odgodeno plaćanje biti regulisano na više mjeseci, odnosno nakon berbe usjeva."Ukupni iznos ovog
plaćanja će biti umanjen za regres koji će resorno ministarstvo dati iz podsticajnih sredstava za ovu godinu", rekao je
Bratić. "Nezavisne novine"
Najbolji recept protiv krize jest - život na selu
ZAGREB - Iskreno, koliko se god bunimo, mi seljaci u kriznim vremenima živimo bolje od vas u gradu. Pa vi se ni popišati ne možete bez dvije kune, a kod nas uvijek netko ima nešto jesti, caruje robna razmjena, prodaje se prijateljima i susjedima - rekao je jednom Vladimir Novotny, tajnik Nezavisnih hrvatskih seljaka i time srušio mit o siromašnim seljacima na rubu gladi. Uz mnogo volje i hrabrosti, te nešto uštedevine ili kredita, gradski
čovjek koji se ne boji fizičkog rada može i zaraditi, a ne samo preživjeti
nadolazeću krizu. Uzgoj duhana -Naravno, mnogo pomaže ako već imate dobar komad zemlje koji ste kupili u "zlatno doba" ili naslijedili jer ako sada to
namjeravate, naići ćete na najveći rizik pri ulasku u poljoprivredni biznis. Jedna od najisplativijih grana poljoprivrede još je,
unatoć općem trendu diskriminacije pušača te zabranama koje ce slijediti, proizvodnja duhana. Državni poticaji svake su godine sve
veći, a klima i tlo, posebice u Podravini i Slavoniji, su kao stvoreni za tu otpornu biljku. Država je 2007. dala
proizvođačima duhana 60 milijuna kuna poticaja, a ove godine 72 milijuna
kuna. Iduće će godine, najavili su iz Ministarstva poljoprivrede, za tu proizvodnju biti
isplaćeni rekordni poticaji, no još se ne zna o kojem se iznosu radi. Za sada, pak, na 2 do 3 hektra zemljišta možete ostvariti dobit od 148.000 kuna godišnje, odnosno 12.300 kuna
mjesečno! Hit su puževi -Ipak, posljednjih su godina pravi hit - puževi. Uzgoj puževa je, tvrde
proizvođači, lagan posao koji osigurava sigurne i dobre prihode unatoč tomu što za tu granu proizvodnje hrane država ne daje poticaje. To dokazuje jednostavna
računica: za osnivanje uzgajališta veličine 2000 do 3000 četvornih metara, što se
preporuča za početak, treba uložiti samo 7 do 8 tisuća eura. Nakon prve godine
vraća se oko 75% uloženog novca, a sljedećih godina je zarada 100% od uloženoga!
Prosječna veličina farmi puževa u Hrvatskoj je 5000 četvornih metara, a s koje se godišnje dobije 5 tona puževa cijom se prodajom zaradi oko 20.000 eura ! Do prije tri godine u Hrvatskoj je bilo 20-ak
uzgajivača puževa, a danas ih je 50 i u pravilu se radi o obiteljskim obrtima. Razlozi za uzgoj puževa su jasni: sve
veća potražnja diljem Europe, lak uzgoj i plasman, brzo vraćanje uloženih sredstava i visok postotak sigurnosti posla. Puževi se kao hrana mogu
naći u nekim istarskim restoranima, a u Italiji i Francuskoj raširena su delikatesa. Hana Medin, bivša novinarka, ni trenutka nije požalila nakon što je
odlučila napustiti stresno zanimanje i upustiti se u uzgoj puževa.Štetočina postala zlatna koka Tradicionalnog seljaka teško je uvjeriti da mu puževi ili maline i kupine mogu donijeti zaradu- Savjet ministarstava i drugih
stručnih institucija koje se bave poljoprivredom bio je: bavi se proizvodnjom
hrane. Većinom se svi bave maslinama, voćem i povrćem. No, radi se o jako
rizičnim poslovima na koje utječu bolesti i vremenske neprilike. Zbog toga sam se
odlučila na ekološki uzgoj puževa - kaže Hana Medin koja trenutačno uzgaja 10 tona puževa, a bavi se i otkupom te prodajom puževa u inozemstvu. Na burzama puževi postižu cijenu od 3,5 do 4,75 eura po kilogramu. No,
uzgajivači kažu kako je za sada još teško tradicionalnog seljaka uvjeriti da su puževi, koje je do sada smatrao štetočinama i uništavao ih jer su jeli kupus, u biti
"zlatna koka". Slična je situacija i s malinama, kupinama i borovnicama, koje ljudi sa sela smatraju darom prirode koji se može
naći gotovo u svakoj šumi, pa stoga ne vjeruju da bi netko za to voće dao i 60 kuna po
kilogramu.Sergej Trajkovic,
Jutarnji.hr
21.01.09.
Konačno projekt okrupnjavanja poljoprivrednoga zemljišta u
R HR
Problem okrupnjavanja zemljišta u R Hr konačno se
počinje sistematski rješavati Uz postojeću posjedovnu strukturu, koja se sastoji od velikog broja sitnih parcela na gazdinstvu nije
moguće organizirati ozbiljniju poljoprivrednu proizvodnju. Nakon što se u
četiri županije tri godine uspješno provodi pilot-projekt "Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta", u ovoj godini njime bi trebale biti
obuhvaćene još četiri županije, među ostalima i Zadarska. Realizaciju projekta financijski pomaže švedska Vlada Za sjedište ovdašnjeg ureda za okrupnjavanje izabran je
Benkovac, a dvoje njegovih zaposlenika, voditelj i zamjenik ureda, raditi bi trebali
početi 1. veljače. Da je parcele odavno trebalo okrupniti, najbolje potvrduju
brojke. Uz
novčanu pomoć Županije vlasnici parcela najprije trebaju riješiti imovinskopravne
odnose, nakon
čega počinje okrupnjavanje i to putem razmjene parcela sličnih površina i kvalitete
zemlje, a koje su na
različitim lokacijama. Vrijednost određene parcele odredit će se prema
bonitetu, a zamjenom zemljišta pojedini vlasnik dobiva
uvečanu parcelu. Sljedeći korak je udruživanje vlasnika zemljišta, koji na odredenim lokacijama trebaju proizvoditi samo jednu kulturu i to udruženo, bez
međa izmedu njihovih parcela .U Hrvatskoj susjednim starim članicama EU taj proces trajao je 20-30
godina.
12.01.09.
Hrvatska: Pčelari zabrinuti - broj pčela pao za 40 posto
Članovi pčelarskih društava "Ludbreg" i "Varaždin" okupili su se u petak
navečer u ludbreškom hotelu "Crnković" kako bi nazočili proglašenju rezultata drugog ocjenjivanja meda
pčelara Varaždinske županije.Svečanosti je, među ostalima, nazočio i varaždinski župan Zvonimir
Sabati. U ime organizacijskog odbora gostima se obratio predsjednik
pčelarskog društva "Ludbreg" Stjepan Žganjer. Podsjetivši na trud koji
pčelari ulažu kako bi dobili kvalitetan med u što većim količinama, Žganjer je naglasio kako im je potrebna
pomoć šire zajednice zbog lakšeg opstanka na tržištu i isplativosti bavljenja
pčelarstvom.Župan Sabati složio se s tom izjavom i dodao da Varaždinska županija od 2001. godine sufinancira
pčelarstvo, projekte vezane za proizvodnju meda i mednih proizvoda, edukaciju
pčelara, izdvaja sredstva za osiguranje zdravlja pčela te službu
motrenja. Osim toga, naglasio je Sabati, Županija nastoji promovirati
pčelarske udruge kroz razne sajmove i manifestacije, a nerijetko su med i medni proizvodi službeni županijski
pokloni. Zabrinjava podatak da je, u odnosu na prethodne dvije godine, broj
pčela u Varaždinskoj županiji manji za čak 40 posto.Stoga je župan pčelarima dodijelio priznanja uz želje za plodnu i mednu godinu te zdrave
pčele.Na natjecanje se prijavilo 27 pčelara s ukupno 44 uzorka meda. Prema ocjenama
stručnog ocjenjivačkog suda, dodijeljeno je 16 zlatnih, 14 srebrnih te 14
brončanih odličja. Karmen Gumbas
10.01.09.
Manje potpore u Hrvatskoj
Hrvatska izdvaja pet puta veći postotak BDP-a za državne potpore od prosjeka EU -
zaključak je to Marine Kesner Škreb iz Instituta za javne financije i to na temelju godišnjeg izvješća o državnim potporama Agencije za zaštitu državnog natjecanja i državnog
proračuna za 2009. godinu.U Hrvatskoj je tijekom 2006. i 2007. godine naglo poraslo ukupno državno podupiranje gospodarstva - u 2007. bile su
čak 77 posto vece (oko 4 milijarde kuna) nego u 2005.godini, pri čemu su se
udvostručile potpore industriji i uslugama, dok se za poljoprivredu izdvojilo 50 posto više. Mjereno udjelom u BDP-u potpore su s 2,2
skočile na 3,3 posto u 2007., ili slikovitije - svaki je zaposleni za državne potpore 2007. godine izdvojio oko 6
tisuća kuna (dvije trećine više nego 2005.). Potpore su najviše porasle 2006. i to zbog sanacije brodogradnje i
pomoći Hrvatskim željeznicama. U rujnu 2006. brodogradnji je odobreno čak 4,2 milijardi kuna državnih jamstava od
čega je u dvije godine iz proračuna i plaćeno golemih 3,25 milijardi,
zaključuje Kesner Škreb.U promatrane tri godine pogoršala se i struktura potpora - prepolovljen je udjel horizontalnih koje su namijenjene svim poduzetnicima i
sektorima, dakle onih koje u manjoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje od
tzv. vertikalnih potpora koje se dodjeljuju odredenom poduzetniku ili odredenom
sektoru. Kako EU favorizira upravo horizontalne potpore u Hrvatskoj se, piše Kesner Škreb, trebaju uložiti veliki napori za preokretanje trendova i ulaganje u istraživanje i
razvoj, zaštitu okoliša, male i srednje poduzetnike. Inače, u strukturi sektorskih potpora s 51 posto pretežu one
brodogradnji, prometu se dosjeljuje 32 posto, a ostalim sektorima 17 posto
potpora.
09.01.09.
Srbija: Sejanje, ali bez oranja
Subotičko preduzeće za proizvodnju poljoprivrednih mašina "Agria", koje je jedan od dobitnika nagrade Regionalne privredne komore u Subotici za doprinos razvoju poljoprivrede u severnoj
Bačkoj u prošloj godini, planira da ove godine napravi sejačicu koja će polagati zrno u zemlju bez prethodnog
oranja! Lazar
Baraković, vlasnik firme "Agria", kaže da će to biti najvažniji projekat u ovoj
godini,
čija realizacija će obezbediti velike uštede prilikom pripreme zemljišta za
setvu. On
očekuje da će "sejanje bez oranja" poljoprivrednicima koji se ionako suočavaju sa sve
većim troškovima obrade zemlje, a sve manjim prihodima, obezbediti lakše
suočavanje sa udarom svetske ekonomske krize.Korist od ovog izuma svakako
će imati i kupci koji bi, zbog smanjenja troškova proizvodnje, trebalo namirnice
plaćaju jeftinije.Nakon uspešne proizvodnje sejaćice za povrće prošle
godine, Lazar
Baraković je uveren u uspešnu realizaciju i ovog projekta. Vecernje
Novosti
Subvencije za samo
četvrtinu poljoprivrednika
Prof. dr Miladin Ševarlić
Ministarstvo poljoprivrede odustalo je od realizacije i prošlogodišnje predizborne uredbe o podsticaju unapredenja delatnosti zemljoradnickih zadruga - koje su u dosadašnjoj distribuciji skromnog
"agrarnog
kolačića" bile i ostale najzapostavljenija kategorija subjekata u poljoprivredi
Srbije. Time je u potpunosti izigrano poverenje i obesmišljeni su materijalni troškovi i sve druge pripremne aktivnosti stotinak
zemljoradničkih zadruga koje su učestvovale na konkursu anuliranom nečinjenjem novog
ministra.
Pravo na subvencije iz agrarnog budžeta u 2009, kako je uoči Nove godine najavio ministar Saša
Dragin,
neće imati nijedno poljoprivredno preduzeće niti zemljoradnička zadruga, ni oko 365.000 neregistrovanih
porodičnih gazdinstava, pa čak ni oko 215.000 RPG (registrovanih poljoprivrednih
gazdinstava)
čiji vlasnici imaju regulisano penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu rada van sopstvenog poljoprivrednog gazdinstva - što cini oko 75 odsto ukupnog broja subjekata u poljoprivredi
Srbije.
Time se podsticajne mere agrarne politike redukuju na oko 200.000 RPG, čiji su vlasnici
tzv.
čisti seljaci ili paori, koji, s obzirom na prosecnu veličinu obradivog zemljišta po
zemljoradničkom gazdinstvu, raspolažu sa oko 15 odsto ukupne obradive površine u
Srbiji.
Izjava ministra da "privredna lica (poljoprivredna preduzeća i
zemljoradničke zadruge - napomena autora) i hobi poljoprivrednici, ne mogu da ostvare bilo kakve subvencije od strane Ministarstva
poljoprivrede" i svodenje agrarne na dominantno socijalnu politiku i davanje podsticaja samo jednoj podgrupi
proizvođača poljoprivrednih proizvoda ukazuje na definitivno napuštanje tržišnog koncepta razvoja agrobiznis sektora privrede u
Srbiji.
Medutim, uvodenje administrativno-političke i dominantno socijalne umesto tržišne selekcije korisnika budžetskih podsticaja i
svođenje njihovog broja na veličinu približnu nivou reprezentativnog uzorka popisa poljoprivrednih
proizvođača u Srbiji posledica je drastičnog smanjenja agrarnog budžeta u 2009. u odnosu na 2008.
godinu, i to:
· nominalno smanjenje - sa 27,2 na 20,4 milijarde dinara, odnosno za 6,8 milijardi ili za 25
odsto;
· realno smanjenje - za oko 50 odsto, uzimajući u obzir neizmirene obaveze iz 2008, prenete na teret planiranih budžetskih sredstava za 2009. i
očekivano inflatorno obezvredivanje tih sredstava tokom ove godine;
· relativno smanjenje - sa 4,15 na 2,92 odsto nacionalnog budžeta.
U situaciji kada su rashodi nacionalnog budžeta u 2009. za 7,6 odsto veći u odnosu na rashode
čak i rebalansiranog budžeta Srbije iz prošle godine, i kada su povećani rashodi pojedinih nimalo više prioritetnih ministarstava
(od 1,6 milijardi dinara za Ministarstvo životne sredine, preko deset milijardi dinara za Ministarstvo ekonomije do cak 47 milijardi Ministarstvu
finansija), navedeno smanjenje agrarnog budžeta ukazuje da podizanje nivoa konkurentnosti naše poljoprivrede ostaje
"mrtvo slovo" u još uvek nedefinisanim strateškim opredeljenjima našeg Ministarstva
poljoprivrede.
Agrarno-politickom galimatijasu posebno doprinosi i semantička i kategorijalna nedefinisanost u uredbi navedenih
"komercijalnih" RPG kao korisnika subvencija. To zahteva odgovor na najmanje dva
pitanja.
· Zašto poljoprivredna preduzeća i zemljoradničke zadruge nisu komercijalna RPG kada za radnike zaposlene u njima
plaćaju neuporedivo veći doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje nego što to
čine tzv. čisti seljaci ili paori?
· Zbog čega RPG, čiji je vlasnik npr. agronom u zadruzi, ne može dobiti status
"komecijalnog" RPG, iako
isporučuje tržištu npr. 100 tona pšenice, a taj status ce dobiti RPG
tzv.
čistog seljaka ili paora, koji uopšte nema tržišnih viškova ili su oni manji od tržišnih viškova
nezemljoradnika?
Na kraju, ovakav "koncept redukovane agrarne politike" nameće i analogno
pitanje: Da li je za realizaciju agrarne politike samo jedne podgrupe RPG koja raspolaže sa oko 15 odsto ukupne obradive površine u
Srbiji, umesto sada angažovanog državnog funkcionera sa punim radnim
vremenom, dovoljan i "hobi" ministar poljoprivrede?
03.
01.09.
Šverc stoke iz R Srbije
Sekretar za poljoprivredu i prehrambenu industriju u Privrednoj komori Srbije Milan Prostran izjavio je da se preko rijeke Drine u BiH iz Srbije godišnje
prokrijumčari najmanje 1.000 najkvalitenijih junadi."Ovim švercom ugrožava se
povećanje izvoza kvalitenog junećeg mesa iz Srbije u EU", rekao je
Prostran. On je pojasnio da iz Srbije u BiH krijumčare najbolja grla simentalske rase. "U BiH se iz Srbije
krijumčare dobra grla simentalske rase i to ona do 350 kilograma. Baš takva bi smo mogli izvoziti i popraviti lošu
situaciju, jer već godinama Srbija izveze samo deo onog što nam Evropa
dozvoljava", rekao je Prostran za novosadski "Dnevnik".Prema podacima
Granične policije BiH, samo u prvih šest mjeseci 2008. godine pripadnici te službe zaplijenili 250 grla
stoke, ali da je taj broj, prema nekim procjenama, veći za najmanje četiri
puta, piše "Dnevnik".Prosječna cijena jednog grla krupne stoke u Srbiji iznosi 800 KM, a u BiH više do 1.000 KM. SRNA
Aktuelno
>>>....
|
