|
|
VIJESTI:
03. MJESEC
2009.
ostale
vijesti>>>...
31.03.09.
PONOVO
PRODUŽEN ROK ISPLATE POLJOPRIVREDNICIMA
OBAVEZA ZAOSTALIH IZ
PROŠLE GODINE
Iako su
premijer Branković i ministar poljoprivrede Ljubić u
nekoliko
navrata obećali da će se prenesene obaveze iz
budžeta
za 2008. isplatiti do 31.03.09. to obećanje nije
održano.
Rok je produžen za neodređeno vrijeme uz obrazlo-
ženje da
se mora obaviti parlamentarna procedura oko
rebalansa budžeta za 2009. i
tek nakon toga početi sa
isplatom zaostalih obaveza.
Ukupne
prenesene obaveze iz budžeta za 2008. iznose oko
260miliona (penzioneri, socijalne kategorije, poljoprivreda itd.)
i ta
sredstva treba da se namaknu od sukcesije bivše države
(120miliona) i od pozajmica od komercijalnih banaka (140mil.).
Kao što
se vidi poljoprivrednici su još jednom prevareni te je u
opciji i
organiziranje protesta poljoprivrednika da bi se skrenula
pažnja na
stanje u ovom sektoru.
30.03.09.
Teška situacija za bugarske poljoprivrednike
Bugarski seljaci, prezaduženi i opterećeni visokim troškovima
proizvodnje i niskom cenom svojih proizvoda, odlučili su da konačno
zbiju redove u borbi za opstanak svoje privredne grane koja je i dosad,
pre no što je u svetu buknuo sveobuhvatan požar krize, jedva
preživljavala.
Seljaci su gnevni zato što endemska korupcija i birokratija u Bugarskoj
blokiraju subvencije „teške“ 6,5 milijardi evra, koje je Evropska unija
namenila razvoju bugarskog sela u periodu 2007–2013. godine.
Mnogi su se do grla zadužili da bi svoja gazdinstva uskladili s
evropskim standardima, ali to im nije mnogo pomoglo. Zato danas
poljoprivredna proizvodnja bugarskih seljaka čini svega pet do šest
odsto bruto domaćeg proizvoda, a to je gotovo pet puta manje nego u
deceniji 90-ih.
Posledica drastičnog pada proizvodnje je vrlo neprijatna – Bugarska,
zemlja sa 7,6 miliona stanovnika, za kratko vreme se preobrazila od
izvoznika u uvoznika hrane! Niske cene mleka i jeftina uvozna hrana su
kap koja je prevršila meru u ovom ionako tmurnom vremenu globalne krize,
pa su bugarski seljaci organizovali seriju protesta, uključujući
jednodnevnu blokadu graničnih prelaza s Rumunijom.
„Dogorelo nam je do nokata... Ja sam, u principu, protiv ekstremnih
akcija, ali ni ja više ne vidim drugi izlaz“, izjavio je, tim povodom
Rojtersu Bojko Sinapov, predsednik Udruženja stočara. Valentin Dimitrov,
vlasnik malog stada u Svobodi, selu na Rodopskim planinama, kaže da mu
hitno treba pomoć da bi preživeo. On je već žrtvovao klanici trećinu
stada, a uskoro bi mogao da ostane i bez ostatka, jer banka traži da
odmah plati dug. „Ovo gazdinstvo je moj život, ali ne mogu više da
izdržim“, kaže Dimitrov, vlasnik 400 ovaca i 50 krava. „Da se ne bih
mučio još 20 godina, dođe mi da od svega dignem ruke, da banci ostavim
svoje gazdinstvo i kažem zbogom“, ističe ovaj 45-godišnjak, koji je od
banke uzeo kredit u visini 150.000 leva (76.000 evra) da bi svoju farmu
uskladio s evropskim standardima.
Analitičari ističu da pritisak seljaka na vladu raste ne samo u
Bugarskoj, već i u drugim bivšim komunističkim zemljama i da će
situacija biti još gora ako svetska kriza bude dalje napredovala.
Protest seljaka je u februaru oborio vladu Letonije, a u Grčkoj seljaci
su serijom protesta naterali vladu da odobri novih 500 miliona evra za
subvencije poljoprivredi.
U Pragu, glavnom gradu Češke, proizvođači mleka i mlečnih proizvoda iz
nekoliko evropskih zemalja protestovali su početkom marta zbog niskih
cena mleka.
Analitičari ocenjuju da protesti u Bugarskoj nisu u stanju da neposredno
ugroze vladu koja ima ogromnu većinu u parlamentu, ali mogu da je
nateraju da, pre izbora planiranih za jun, više pomogne poljoprivredi.
Među najugroženijima su stočari jer su se prezadužili u nastojanju da
modernizuju svoje farme i ispune evropske standarde. Njih pritiska i sve
skuplja stočna hrana, te činjenica da su primorani da meso prodaju po
nižoj ceni – zato što im država pravi konkurenciju, uvozeći jeftinije
meso iz drugih članica EU.
U Bugarskoj litar mleka na farmi košta 0,30 do 0,40 leva (1 lev vredi
0,50 evra), a u prodavnici 1,60 do dva leva. Istovremeno, stočari
plaćaju kilogram stočne hrane 0,50 do 0,60 leva! Posledica ovog apsurda
je pad broja grla goveda sa 700.000 u 2004. na 577.000 u ovoj godini.
Poređenja radi, Bugarska je u vreme socijalizma imala 1,6 miliona goveda.
Broj ovaca je, u istom periodu, opao sa 2,1 milion na 1,8 miliona, dok
ih je u deceniji 80-ih bilo više od 10 miliona.
U Češkoj, gde je cena mleka najniža od 2004. godine, kada je ta zemlja
postala članica EU, seljaci zahtevaju da litar mleka košta 0,40 evra –
dvostruko više nego sada.
U Bugarskoj, kažu funkcioneri EU u Briselu, za sve je kriva duboko
ukorenjena korupcija, koja kao rak-rana razara celu zemlju. EU je lane
bila primorana da, zbog malverzacija i zloupotrebe para iz Brisela,
zamrzne subvencije u visini 140 miliona evra, namenjenih bugarskoj
poljoprivredi. Transparensi internešenel, globalna mreža za borbu protiv
korupcije, ocenila je prošle godine da je Bugarska ubedljivo
najkorumpiranija članica EU.Blic
30.03.09.
Mesoprerađivači i uzgajači pred uništenjem
Ako država pod hitno nešto ne učini na zaštiti domaće mesoprerađivačke
industrije, stočarstva i živinarstva, BiH bi uskoro mogla da ostane bez
tih grana privrede i poljoprivrede, upozoravaju mesoprerađivači i
uzgajivači.
Oni kao neko od rješenja vide usvajanje zakona o zaštiti domaće
proizvodnje, koji je prošao u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine
BiH, ali se odugovlači sa njegovom potvrdom u Domu naroda.
Ilija Filipović, predsjedavajući Doma naroda, kaže da će se taj zakon
pred delegatima doma naroda naći 22. aprila.
On je podsjetio da je taj zakon, po prijedlogu Jerka Lijanovića, trebalo
da zaštiti određene proizvode, kako kaže, suprotno odredbama CEFTA,
dodajući da ne veruje da će proći u Domu naroda.
Filipović kaže da su na predloženi zakon reagovale susjedne zemlje, ali
i Evropska komisija, dodajući da BiH mora voditi računa o tome da su
međunarodne pravne norme iznad domaćih i da se ne mogu donositi propisi
koji su suprotni međunarodnim sporazumima.
Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača u Privrednoj komori
RS, kaže da je namjerno prolongirano stavljanje zakona na dnevni red i
na taj način je uvoznicima omogućeno da lageruju što više zaliha.
On tvrdi da su komisije na koje se poziva Filipović dale saglasnost na
CEFTA sporazum i da niko neće reagovati "što navodno kršimo sporazum".
On upozorava da su zbog neravnopravnog položaja u odnosu na zemlje u
okruženju mnogi prerađivači u BiH počeli da zatvaraju svoje pogone,
dodajući da je i njegova firma morala da otpusti više radnika.
"Naši prerađivači padaju potpuno, a to znači i da seljaci uskoro neće
imati kome da prodaju stoku", objašnjava Vasić i dodaje da će onda biti
potpuno bespotrebne stimulacije Vlade za tu proizvodnju kada seljaci ne
budu imali kome da prodaju svinje.
"Čak i da je prekršen u toj oblasti CEFTA sporazum, ako se ima u vidu da
BiH godišnje izvozi oko pet miliona KM vrijednosti mesnih proizvoda, a
uvozi stostruko više, treba ga prihvatiti", smatra Vasić, objašnjavajući
da BiH nikako ne može biti na gubitku u tom slučaju.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i
farmera, dijeli mišljenje Vasića i tvrdi da uvoznički lobi opstruiše
donošenje zakona.
On je kazao da proizvođači i prerađivači je trebalo danas da se sastanu
sa Mladenom Zirojevićem, ministrom vanjske trgovine, kako bi mu
objasnili stanje u kojem se nalaze, ali da je sastanak u zadnjem
trenutku otkazan.
Adnan Terzić, bivši predsjedavajući Savjeta ministara BiH, koji je
potpisao CEFTA sporazum i insistirao na mogućnosti zaštite domaće
proizvodnje u okviru tog sporazuma, kaže da je prava adresa za "aktiviranje"
te klauzule Ministarstvo vanjske trgovine i Savjet ministara, a ne
parlament.
On smatra da ukoliko nadležno ministarstvo nije aktivno, mora biti
riješena njegova neaktivnost, a ne da se ide sa donošenjem zakona.
Juče nismo uspjeli da kontaktiramo nadležne u Ministarstvu vanjske
trgovine BiH.
Rade Šegrt
30.03.09.
ZHŽ : Poticaji poljoprivrednicima u ovom tjednu
Poticaji za primarnu poljoprivrednu proizvodnju za prošlu godinu
poljoprivrednicima u Zapadnohercegovačkoj županiji trebali bi biti
isplaćeni u ovom tjednu, kazao je Žarko Karačić, ministar gospodarstva
ZHŽ-a.
“Prošli tjedan je bio zadnji rok za podnošenje dokumentacije za poticaje
za prošlu godinu svima koji to nisu stigli obaviti na vrijeme,
trenutačno je u tijeku obrada dokumentacije nakon čega će se krenuti s
isplatom”, ističe Karačić.
Za poticaje 7 milijuna
Dodaje kako bi nakon isplate poticaja za 2008. uslijedila isplata
poticaja poljoprivrednicima za tekuću godinu. “Iako još uvijek nije na
Vladi donesena odluka o visini i raspodijeli poticaja za ovu godinu,
mislim da se s isplatom istih neće oduljiti kao prošle godine, te da
ćemo to uspjeti završiti do kraja idućeg mjeseca”, kazao je Karačić.
Valja spomenuti kako je Vlada ZHŽ-a iz ovogodišnjeg proračuna izdvojila
7 milijuna maraka za poticaje u gospodarstvu kako bi se u što većoj
mjeri smanjile posljedice recesije, te pomoglo gospodarstvenicima koji
zapadnu u krizu. Iz ovih sredstava trebali bi biti isplaćeni i poticaji
za prehrambenu proizvodnju što prošle godine, unatoč odluci Vlade, nisu
podržali zastupnici u Skupštini ZHŽ-a.
Spriječeni prosvjedi
Podsjetimo, budući da je Vlada Zapadnohercegovačke županije prošle
godine kasnila s isplatom poticaja za poljoprivrednu proizvodnju Udruga
poljoprivrednika u BiH je u više navrata najavljivala prosvjede, te je
resorni ministar obećao isplatu nakon usvajanja proračuna za ovu godinu.
Kao što je rečeno u odluci koju je Vlada donijela prošle godine, a koja
se odnosila na isplatu poticaja svaki poljoprivrednik će po dulumu za
zasađeno povrće dobiti 80 maraka poticaja. M.Medić
30.03.09.
RS: Krediti za poljoprivrednike
Balkan investment banka pokrenula je promotivnu akciju pod nazivom "Brzo,
jednostavno, a isplati se!", koja se odnosi na kredite za mikrobiznis u
poljoprivredi Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.
Akcijom su obuhvaćeni krediti namijenjeni za nabavku osnovnih i obrtnih
sredstava u svrhu pokretanja, modernizacije i proširenja poslovne
djelatnosti u vrijednosti od 5.000 do 50.000 KM, saopšteno je iz Balkan
investment banke.
U saopštenju se navodi da je maksimalni rok otplate kredita deset godina
uz mogućnost grejs perioda do 36 mjeseci, sa kamatnom stopom od 7,89
odsto, s tim da kamata može biti i niža ukoliko podnosilac kredita
pripada nekoj od beneficiranih grupa, što predstavlja najpovoljniju
kamatu u RS.
Iz Balkan investment banke napominju da su kamatne stope promjenljive
prema važećoj vrijednosti šestomjesečnog EURIBOR-a, tako da se očekuje
njihovo smanjenje 31.marta.
"Za navedene kredite moguć je izbor nekoliko instrumenata obezbjeđenja -
hipoteka, pokretna imovina, mjenica, administrativna zabrana, depozit i
žiranti, s tim da ukoliko podnosilac zahtjeva za kredit nije u
mogućnosti obezbijediti odgovarajuće žirante mogu se kombinovati drugi
odgovarajući instrumenti", ističe se u saopštenju.
U saopštenju se podsjeća da podnosioci zahtjeva za kredit moraju biti
lica upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava kod APIF-a ili da
dostave dokaz da su podnijeli zahtjev i da ispunjavaju uslove za upis.
Direktor komercijalne divizije Balkan investment banke Igor Jovičić
rekao je da se ovom akcijom nastoji pojednostaviti komplikovana
procedura dobijanja kredita, njihova uspješnija i brža realizacija,
omogućavanje izrade biznis plana za klijente, te niz drugih pogodnosti.
On je dodao da će zaposleni u Balkan investment banci, koji će biti
dostupni klijentima tokom cijelog dana, procjenjivati imovinu koja se
stavlja pod hipoteku. Srna
29.03.09.
Sirevi iz EU ugrozili domaće mljekare
Jeftini mliječni proizvodi iz zemalja Evropske unije, posebno polutvrdi
sirevi, ugrožavaju domaću mljekarsku industriju, a što može imati
nesagledive posljedice za proizvođače mlijeka.
Na ovo upozoravaju domaće mljekare nakon što su sirevi iz EU na policama
trgovina odnedavno znatno pojeftinili u odnosu na one proizvedene u BiH.
"Evropska unija je ponovo uvela izvozne stimulacije na mlijeko i
prerađevine koje su bile ukinute prije nekoliko godina, te su proizvodi
EU postali konkurentniji pri izvozu. Kod nas se polutvrdi sirevi gauda
uvoze po cijeni od 1,8 eura po kilogramu, dakle ispod četiri marke.
Nijedna od domaćih mljekara ne može proizvesti ovu vrstu sira po toj
cijeni", kaže Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH.
Pojašnjava da su mjere EU rezultat recesije i obaranja otkupnih cijena
mlijeka, te smanjenja potražnje i pojave viškova, pa ove zemlje svoje
visokosubvencionirane proizvode plasiraju po niskim cijenama na tržišta
izvan Unije.
Željko Marijan, direktor Mljekare Livno, kaže da je u ovoj mljekari
prošle godine instalisana linija za proizvodnju edamera i gaude, ali da
će je, ukoliko ništa ne bude preduzeto, morati ugasiti ili što je
vjerovatnije smanjiti otkupnu cijenu mlijeka, a što će snažno pogoditi
kooperante ove mljekare.
"Cijena uvoznih sireva je 30 posto niža od naših proizvođačkih. Zbog
toga osjećamo strašne posljedice koje će vremenom biti sve teže.
Zatražio sam od Ministarstva poljoprivrede FBiH i Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO) da zaštite domaću proizvodnju,
ali niko ništa ne preduzima", naglašava Marijan.
Slične posljedice trpe u travničkom "Poljoradu", gdje kažu da je
proizvođačka cijena njihovih sireva jednaka prodajnoj cijeni uvezenih iz
Evropske unije.
Asim Skrobo, tehnolog u ovoj mljekari, kaže da ova situacija može
sputati domaću mljekarsku industriju, koja se tek u posljednje vrijeme
snažnije okrenula proizvodnji trajnijih vrsta proizvoda, posebno tvrdih
i polutvrdih sireva.
"Doći će do otkazivanja otkupa sirovog mlijeka i novih problema u
primarnoj proizvodnji", kaže Skrobo.
Vjekoslav Selak, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede Damira
Ljubića, tvrdi da pojedine domaće mljekare već snižavaju otkupne cijene
mlijeka, a čime se dovodi u pitanje kompletan sirovinski sektor.
"Moramo na nivou entitetskih ministarstava, MVTEO, pa i kantona naći
zajednička rješenja za ovaj liberalizovani uvoz. Moguća rješenja su u
necarinskim barijerama i snažnijem poticaju mljekarstva", ističe Selak.
Najavljuje da će sastanak o problemima mljekarske industrije biti uskoro
održan i nada se da će rezultirati koracima za zaštitu domaće
proizvodnje. Borivoje Simić
27.03.09.
Min. Zirojević protiv Zakona o zaštiti
domaće
proizvodnje
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević i
potpredsjednik Vlade Srbije Mlađen Dinkić izrazili su nadu da Dom naroda
Parlamentarne skupštine BiH neće usvojiti Prijedlog zakona o zaštiti
domaće proizvodnje, jer je u suprotnosti sa odredbama međunarodnih
sporazuma i CEFTA.
Zirojević i Dinkić, koji je i ministar za ekonomiju i regionalni razvoj
Srbije, istakli su danas u Sarajevu, nakon potpisivanja Sporazuma o
ekonomskoj saradnji dvije države, da je međunarodna zajednica izrazila
zabrinutost zbog usvajanja prijedloga tog zakona u Predstavničkom domu.
"Šef Delegacije Evropske komisije u BiH ambasador Dimitris Kurkulas imao
je oštru reakciju na usvajanje ovog zakona i konstatovao da BiH nije
kadra poštivati obaveze koje je potpisala međunarodnim sporazumom",
rekao je Zirojević.
On je pojasnio da se potpisani Sporazum odnosi na oblasti poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede, transporta i telekomunikacija, životne sredine,
turizma, mašinske, hemijske, farmaceutske i elektrotehničke industrije,
rudarstva i energetike, kao i na gasnu infrastrukturu, te
informaciono-računarsku tehnologiju.
"Sporazum predviđa saradnju i u domenu razmjene znanja, iskustva i
proširenje saradnje na planu razvoju malih i srednjih preduzeća, kao i
druga područja ekonomske saradnje o kojima se međusobno može postići
dogovor na osnovu ovog sporazuma", naglasio je Zirojević.
Prema njegovim riječima, Sporazum je u saglasnosti sa odredbama
međunarodnog ugovornog prava i bazira se na principima Svjetske
trgovinske organizacije, uz puno uvažavanje normi međunarodnog prava.
"Dinkić i ja smo konstatovali da je u obostranom interesu ponovno
uspostavljanje zajedničke saradnje na planiranju, razvoju i izradi
složenih sistema u sferi namjenske industrije, kao i zajedničkom nastupu
na stranim tržištima, zbog čega sam danas predlažio i potpisivanje
sporazuma o saradnji u oblasti odbrambene industrije između BiH i Srbije",
rekao je Zirojević.
On je istakao da je saradnja u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja
veoma značajan segment, gdje bi se mogla znatno unaprijediti saradnja
BiH i Srbije, putem potpisivanja bilateralnog sporazuma.srna
26.03.09. RHR : Za EU
spremno 60% prerađivača hrane
Inspekcija Europske unije potvrdila je da je 60 posto objekata u
Hrvatskoj, koji se bave preradom i proizvodnjom hrane, usklađeno sa
zakonskom regulativom Unije, dok ostali moraju do kraja 2010. godine
unaprijediti proizvodnju, kazao je u srijedu Stjepan Mikolčić, državni
tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na
susretu s novinarima.
Dodao je da pregovaračko poglavlje 12 o sigurnosti hrane ima 100.000
stranica teksta, odnosno da poljoprivreda čini 40 posto pristupnih
pregovara s EU-om.
»Do kraja godine, nakon završenih mjerila i utvrđenih pregovaračkih
stajališta, uz prijelazna razdoblja, ostalo je za implementirati 59 od
445 propisa koji se odnose na proizvodnju, preradu i trgovinu hranom«,
napomenuo je Mikolčić. Dodao je kako ne stoji paušalna ocjena da se u
Hrvatsku može uvesti »smeće od hrane«, jer granična veterinarska
inspekcija radi više analiza hrane životinjskog podrijetla od zemalja
EU-a. Riječ je o oko 2000 uzrokovanja u 50.000 pošiljaka hrane, koliko
ih se godišnje uveze. Uz to, gotov je registar za goveda, svinje, ovce i
koze, koji prati kretanje domaćih životinja od rođenja do smrti.
Goran Jerbić, ravnatelj Uprave veterinarske inspekcije, kazao je da je
prošle godine s graničnih prijelaza vraćeno 140 pošiljaka hrane zbog
različitih nepravilnosti - od toga da nije zadovoljila
veterinarsko-zdravstvene uvjete do neispravnosti vozila.
Kako se čulo, novi pravilnik o kontroli hrane pojednostavio je kontrolu
hrane u proizvodnji, koju će i dalje obavljati veterinarski inspektori,
njih 103, dok su za kontrolu hrane u trgovinama i tržnicama nadležni
sanitarni inspektori.
»Smanjili smo administrativne poslove u kontroli hrane u proizvodnji,
što je smanjilo trošak tvrtkama od 10 do 50 posto«, napomenuo je Jerbić.
Nakon ulaska Hrvatske u EU, na sedam graničnih prijelaza - od Bajakova i
Zračne luke »Zagreb« do luke Rijeke, Ploča i Metkovića, moći će se
obavljati promet živom stokom i proizvodima životinjskog podrijetla.
Sada je veterinarska inspekcija stalno na 17 graničnih prijelaza od njih
27.
Napravljena je procjena rizika za sve objekte u proizvodnji hrane u
Hrvatskoj, a kategorizacijom ih je bilo obuhvaćeno 960. Klaonice su
razvrstane u šest proizvodnih skupina, a 55 klaonica za crveno meso i 24
za perad imaju uvjete identične onima koje imaju izvoznice u EU, dok su
102 objekta svrstana u drugu kategoriju, odnosno ne mogu izvoziti meso u
Uniju.
Odgovarajući na upite, Jerbić je rekao da nitko od veterinara neće
dobiti otkaz zbog novog načina kontrole hrane u proizvodnji, nego da se
čak planira zaposliti još 192 veterinara.
Marinko Petković
25.03.09.
USAID ORGANIZUJE PROGRAM PODRŠKE
AGROBIZNISIMA SRBIJE U PROCESU UVODJENJA I SERTIFIKACIJE MEDJUNARODNIH
STANDARDA GLOBALGAP, ISO14001 I ISO 22000
Agrobiznis projekat, koji finansira Agencija Sjedinjenih Američkih
Država za medjunarodni razvoj – USAID, organizuje Program podrške
agrobiznisima Srbije u procesu uvodjenja i/ili sertifikacije
medjunarodnih standarda GlobalGAP, ISO 14001 i ISO 22000. Cilj programa
je da se, kroz pružanje stručne i finansijske pomoći, ovaj proces
omasovi i ubrza i time doprinese podizanju nivoa kvaliteta i
konkurentnosti domaćih proizvoda, što će olakšati njihov plasman na sve
zahtevnijem svetskom tržištu. Podrška je namenjena u prvom redu (1)
privrednim društvima (2) poljoprivrednim zadrugama, (3) individualnim
poljoprivrednim proizvodjačima sa većim obimom proizvodnje, koji se na
teritoriji Republike Srbije bave proizvodnom ili uslužnom delatnošću u
sledećim sektorima: voće, jagodasto voće, povrće, stočarstvo, mlekarstvo,
pečurke, začini i aromatično bilje.
Program se sprovodi od januara 2009. godine i u toku protekla dva meseca
održani se edukativni GlobalGAP seminari širom Srbije.
Trenutno je u toku druga faza programa kroz koju ce USAID Agrobiznis
projekat pružiti finansijsku pomoć zainteresovanim proizvođačima i
izvoznicima hrane u cilju primene standarda GlobalGAP, ISO 14001 i ISO
22000.
USAID Agrobiznis projekat poziva sve zainteresovane za uvodjenje i/ili
sertifikaciju standarda GlobalGAP, sistema za zaštitu životne sredine
–ISO 14001 i sistema bezbednosti hrane – ISO 22000
da u najbližoj regionalnoj kancelariji USAID Agrobiznis projekta, ili na
Internet adresi http://www.agrobiznis.net/serbian/31/nabavke/ preuzmu
detaljan opis programa i prijavne obrasce i, zajedno sa pratećom
dokumentacijom, dostave svoje prijave za učešće u programu najkasnije do
15. aprila 2009. godine.
Sve dodatne informacije u vezi sa programom mogu se dobiti u navedenim
regionalnim kancelarijama USAID Agrobiznis projekta, ili putem e-mejla:
Beograd, Internacionalnih brigada 57, Tel: 011/2436 611, Fax: 011/3445
363, Email: office@agrobiznis.net
Čačak, Dragiše Mišovića 73, Tel/Fax: 032/371 554, E-mail: office@agrobiznis.net
Novi Sad, Školska 3, Tel/Fax: 021/528 490, E-mail: office@agrobiznis.net
Goran Djakovic
24.03.09.
Pejić: Isplatiti podsticaje do 1. aprila
Udruženje poljoprivrednika u BiH očekuje da će zaostali podsticaji iz
prošle godine u iznosu od 29 miliona KM biti isplaćeni do kraja marta
kako bi poljoprivredni proizvođači u Federaciji BiH dobili sredstva od
kojih u značajnoj mjeri zavisi proljetna sjetva, izjavio je predsjednik
Udruženja Miro Pejić.
On je istakao da se u Udruženju nadaju da će ta sredstva biti isplaćena
sukcesivno do krajnjeg roka koji je dogovoren s premijerom Federacije
BiH Nedžadom Brankovićem, a to je do 31. marta.
"Nadamo se da će federalna Vlada održati obećanje i da poljoprivrednici
neće morati organizovati masovne proteste u kojima bi nam se ovaj put
pridružile neke nevladine organizacije i udruženja građana", rekao je
Pejić.
On je dodao da su poljoprivrednici iz Posavine najavili da neće početi
proljetnu sjetvu dok ne dobiju novac od podsticaja iz prošle godine.SRNA
24.03.09. Selo može
pomoći da lakše podnosimo krizu
Globalna recesija natjerala je Vladu i Skupštinu Unsko-sanskog kantona (USK)
da počnu užurbano donošenje mjera za prevazilaženje posljedica ekonomske
krize.
Budući da je USK regija koja najviše prosperiteta može pokazati u
poljoprivrednoj oblasti, resorno ministarstvo priprema program mjera,
uključujući i poticaje za poljoprivredne proizvođače.
Povećanje iznosa
- Gotovo je zanemarena činjenica da USK najveće šanse za razvoj ima
u poljoprivredi. Zbog toga imamo 60 posto obradive površine koja je
zapostavljena, a istovremeno uvozimo hranu. Te nelogičnosti moramo
otkloniti, ali i imati na umu da nas poljoprivreda neće izvući iz krize,
ali ulaganje u tu oblast pomoći će da je lakše podnosimo - kazala je
ministrica poljoprivrede u Vladi Kantona Rasima Bobić.
Naglašava da su do sada poticaji za poljoprivredu iznosili tri miliona
maraka, te da će prijedlog biti da sredstva budu povećana za dva miliona
KM.
Nacrt programa mjera
- Tako bi proizvođači bili motivirani da se bave stočarstvom i
poljoprivredom, što je za ovu regiju veoma bitno. Prošle godine u USK
uvezeni su mliječni proizvodi u vrijednosti od skoro pet miliona maraka,
a poticajima bi uvoz bio smanjen, dok bi domaća proizvodnja dobila na
važnosti - smatra Bobić.
Ministar privrede u Vladi USK Mehmed Ćenanović ove sedmice će izvršnoj i
zakonodavnoj vlasti dostaviti pripremljen nacrt programa mjera za
prevazilaženje recesije.
- Jedan od prijedloga je i da postojeći Zavod za stambeno zbrinjavanje
boračkih populacija bude transformiran u Fond za zapošljavanje tih
kategorija, budući da se kroz tu ustanovu stalno vrti skoro deset
miliona maraka za rješavanje stambenih problema. Ti problemi većinom su
riješeni, sada bi ta sredstva trebalo usmjeriti na zapošljavanje, a
jedan od načina su i poticaji za poljoprivredu - kazao je Ćenanović.
Sredstva iz Una banke
Mjere poticaja za poljoprivredne proizvođače Bobić vidi i u 750.000
maraka kreditnih revolving sredstava koja, kako je kazala, treba
aktivirati iz Una banke i osigurati nabavku 400 grla junica za
poljoprivredne proizvođače.
S. Džanić
23.03.09.
VladaRS:
Predstavljen Pravilnik o podsticajima za 2009.
Pravilnik o uslovima i načinu ostvarivanja novčanih podsticaja za razvoj
poljoprivrede i sela u 2009.godini poslat je na štamanje u Službeni
glasnik Republike Srpske i uskoro će biti važeći. Ovo je na konferenciji
za novinare istakao Zoran Kovačević, pomoćnik ministra za poljoprivredu
i ruralni razvoj.
Do kraja januara 2009. godine realizovana je obrada zahtjeva za 2008.
godinu, nakon čega se, u saradnji sa udruženjima poljoprivrednika
pristupilo izradi novog Pravilnika o podsticajima.
Suština ovogodišnjeg Pravilnika, naglasio je Kovačević, jeste da će se
do određenih datuma primati zahtjevi za podsticaje, do planom
predviđenih sredstava, a zatim će se, na osnovu raspoloživih sredstava,
na kraju godine vršiti isplata. Nisu utvrđeni iznosi po jedinicama kako
se dugovi ne bi prenosili u narednu godinu, što se naročito odnosi na
prvu grupu mjera. Ovim će se postići da svi dobiju podsticaje, rekao je
Kovačević. On je pojasnio da su moguće izmjene pravilnika i realokacija
sredstava za pojedine mjere ukoliko se desi da je broj zahtjeva za
pojedine mjere manji od očekivanog, a za pojedine mjere, veći od
očekivanog.
Prema njegovim riječima, većina mjera iz prve grupe namijenjene podršci
proizvodnji i dohotku ostala je ista, s tim što neće biti isplate za
proljećnu i jesenju sjetvu, već će se u ovogodišnjoj proljećnoj sjetvi/sadnji,
vršiti regresiranje mineralnog đubriva i dizel goriva. Ovaj posao je
skoro završen i radi se u saradnji sa republičkom Direkcijom za robne
rezerve.
Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima, neće biti podsticaja za kupovinu
poljoprivrednog zemljišta, a zbog manjeg ovogodišnjeg budžeta, smanjen
je procenat sufinansiranja u pojedinim članovima iz ove grupe mjera sa
25 na 20% ili 10 %, kao što je npr. kupovina poljoprivredne mehanizacije.
Kovačević je precizirao da je iz mjera podrške ruralnom razvoju izbačeno
nekoliko članova iz prošlogodišnjeg pravilnika, zbog malog broja
primljenih zahtjeva, ali da to ne znači da neće biti opet stavljene u
pravilnik naredne godine.
Premije za mlijeko isplaćivaće se proizvođačima koji proizvedu minimalno
200 kg mlijeka po muznom grlu mjesečno, odnosno 600 kg maksimalno, po
jednom grlu mjesečno. Oko 50% od više od 15000 korisnika premije za
mlijeko, u 2008. godini ostvarilo je premije od oko 50 KM mjesečno. U
ovoj godini takvim proizvođačima će biti isplaćene premije kada postignu
proizvodnju od 2000 kg u toku godine.
Kovačević je apelovao na proizvođače mlijeka da vode računa o higijeni
muže jer će u ovoj godini, od 01.06.2009. godine, krenuti puna primjena
Pravilnika o kontroli svježeg sirovog mlijeka i premije će biti
isplaćivane na osnovu broja somatskih ćelija i bakterija u mlijeku. Samo
oni proizvođači koji budu imali sklopljen ugovor sa ovlaštenom
laboratorijom, moći će da dobiju premiju za mlijeko.
Visina premije za mlijeko iznosiće:
a) 0,18 KM/kg mlijeko E klase,
b) 0,14 KM/kg I klase,
v) 0,12 KM/kg II klase i
g) 0,08 KM/kg III klase.
U prelaznom periodu, koji će trajati od 1. marta do 31. maja tekuće
godine, premija za mlijeko će se obračunavati po iznosu od 0.14 KM po
kilogramu proizvedenog mlijeka. Na ovaj način uspostaviće se bolja
kontrola ispravnosti mlijeka što će biti od velikog značaja i za
proizvođače i za potrošače mlijeka, zaključio je Kovačević.
Napisao Vlada RS
23.03.09.
Hrvatska: Povrće drastično skuplje nego
lani
Salata kristalka proteklog je tjedna u hrvatskim trgovinama stajala čak
18,73 kune, a je u istom tjednu 2007. godine bila 9,13 kuna. Podaci
Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) pokazuju da su
ove sezone cijene povrća znatnije povećane, dok su se cijene voća
stabilizirale, iako i tu ima malih odstupanja.
Cijene voća stabilne
Tako je, primjerice, cvjetača stajala 13,78 kuna, za razliku od
ožujka prošle godine kad je iznosila samo sedam kuna. Cijena jabuka
gotovo je ista kao i lani, a naranče su neznatno poskupjele.
Uvoznici bez novca?
Djelomice je uzrok visokim cijenama, ali i povremenim nestašicama
pojedinih artikala, i smanjeni uvoz. Naime, zbog financijske krize
uvoznici imaju na raspolaganju sve manje novca za kreditiranje uvoza, a
nedostatna domaća proizvodnja ne može pokriti potrebe na tržištu.
Jutarnji
list
22.03.09.
U
Srbiji duhan gubi
bitku
Kad ih vidim kako protestuju pred Vladom, zapitam se je l’ duvan važniji
nego pšenica, kukuruz, povrće i voće? Ako jeste, onda ’ajde svi da
gajimo duvan, šta će nam pšenica. Ima mnogo nas kojima je takođe
potrebna pomoć, pa ne blokiramo ulice, već radimo – kaže u svoje i ime
Asocijacije poljoprivrednih proizvođača Vojvodine Đorđe Janjin,
poljoprivrednik iz Kovilja.
Danima su pred Vladom Srbije protestovali proizvođači duvana iz cele
zemlje, a povod su smanjene premije za uzgoj duvana.
Oni smatraju da se tom odlukom ugrožava egzistencija oko 10.000
proizvođača u Srbiji.
Međutim, za „duvandžije“, osim države, razumevanja nemaju ni drugi
poljoprivrednici.
– Sa nadležnim ministarstvima je dogovoreno da svi poljoprivrednici
dobiju pomoć od 12.000 dinara po hektaru zemlje, bez obzira da li
proizvode pšenicu, kukuruz, duvan ili krompir. I sad svi nekako
sastavljamo kraj s krajem pomoću tih subvencija, jedino proizvođači
duvana ne mogu. Inače, njima je Ministarstvo ponudilo subvencije od
20.000 dinara po hektaru na kojem se gaji duvan, uz opštu subvenciju od
12.000 dinara, plus preuzimanje i reprogramiranje svih kredita koje su
uzeli. Ni sve to im nije bilo dovoljno, pa sad hoće da dobiju 160.000
dinara po hektaru, a za druge ih baš briga – kaže Đorđe.
On objašnjava da „duvandžije“ čine mali deo ukupnog broja
poljoprivrednika, kao i da su nekada bili na margini proizvodnje.
Međutim, kako je duvan postajao veliki, privatni biznis, država je
počela da ih pazi i neguje.
– Za njih nema bojazni da li će otkupna cena biti niska ili da im neće
biti otkupljen sav duvan. S druge strane, ja recimo moram da razmišljam
da li će neko otkupiti sav kukuruz koji sam proizveo i po kojoj ceni. Ko
nas pita što je, na primer, otkupna cena kukuruza sada osam, a bila je
15 dinara. Izašli smo na tržište, takva je cena, pa ko kako prođe. Što
bi samo oni bili zaštićeni i predstavljali izuzetak – pita se Janjin.
Rešenje problema Đorđe vidi u dogovoru, a ne u protestima i ucenama. On
smatra da proizvođači duvana treba prvo da razgovaraju sa Asocijacijom
proizvođača kako bi se ustanovilo na kakve probleme nailaze, ali
naglašava da oni već imaju mogućnost da koriste druge vidove državne
pomoći.
– Ako im je malo onih 12.000 po hektaru, onda neka uzmu kredite koje
subvencioniše država, pa neka ulože u svoju proizvodnju. Uostalom, sav
njihov duvan ionako otkupe fabrike za proizvodnju cigareta, kojima
otkupna cena sigurno odgovara. Jer da mogu drugde u okruženju da kupe
duvan jeftinije, odavno bi otišli iz Srbije. Pa neka traže novac i
premije od njih, jer oni ionako ostvaruju ogromne profite – dodaje
Janjin.
P. Đurović
22.03.09.
Mljekare otkupljuju samo 30 odsto proizvedenog
mlijeka
U BiH se godišnje proizvede 500 do 600 miliona litara mlijeka, a
mljekare od poljoprivrednika - kooperanata otkupe tek oko 30 odsto, dok
se ostala količina proda direktno potrošačima ili jednostavno propadne,
procjene su Udruženja poljoprivrednika u BiH.
U ovom udruženju smatraju da se mljekarska industrija u BiH nalazi u
nezavidnoj situaciji, a glavni razlog za to mljekari vide u
katastrofalnom odnosu prema njima, te u nepovoljnim globalnim ekonomskim
kretanjima, što za posljedicu ima smanjenje potrošnje mlijeka i
mliječnih proizvoda.
Sekretar Udruženja Sead Jeleč smatra da BiH nema uslove za razvoj
mljekarstva, argumentujući to podatkom da se otkupljuje manje od trećine
proizvedenih količina mlijeka, a u susjednoj Hrvatskoj, gdje država vodi
brigu o primarnoj proizvodnji, čak 80 odsto.
"Država, odnosno entiteti, bi morali snažnije podržati proizvođače i
prerađivače mlijeka, kao što to čine druge evropske zemlje koje su u
vremenu globalne krize uvele subvencije za izvoz mlijeka, kako bi ono
bilo konkurentnije na tržištu, odnosno kako bi se povećala potrošnja",
ocijenio je Jeleč.
On je naglasio da poljoprivrednici nisu optimisti, jer proizvođači
nemaju nikakve subvencije za izvoz, a svega dva do tri odsto sredstava
Razvojne banke Federacije BiH usmjerava se u poljoprivredu, zbog čega
mnogi stočari zatvaraju farme.
"To se ne bi smjelo dešavati u zemlji u kojoj je prosječna potrošnja
mlijeka i mliječnih proizvoda 150 litara po stanovniku, što je mnogo
manje od potrošnje u evropskim zemljama", rekao je Jeleč.
srna
21.03.09.
Hrvatska: Otkupna
cijena mlijeka određivat će se mjesečno
Proizvođači mlijeka i hrvatska industrija mlijeka uz posredstvo
Ministarstva poljoprivrede postigli su dogovor prema kojem će se otkupna
cijena mlijeka određivati zadnji tjedan u svakom mjesecu. Cijena će se
određivati na temelju mjesečnog izvješća o cijeni mlijeka u Europskoj
Uniji (prosjek EU 25).
Državni tajnik Ministarstva Krešimir Kuterovac kaže kako će se cijena
određivati na osnovi prosjeka cijena mlijeka u EU 25 kroz tromjesečni
prosjek, a ne prema uredbi o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka.
To znači da će se cijena mlijeka mijenjati, nekada će ići na ruku
proizvođačima, a nekada na korist mljekarske industrije, čime će
proizvodnja i prerada mlijeka postati konkurentnije, rekao je Kuterovac.
Jučerašnjim dogovorom ukida se Uredba o ciljnoj cijeni mlijeka prije
nego što je to određeno zakonom (1. lipnja). Idući tjedan će se
organizirati sastanak s bankama da bi se dogovorio reprogram kredita
proizvođača koji su uzeli kredite za gradnju farmi.
Jutarnji list
20.03.09.
Hrvatska: Kozjim mlijekom protiv recesije
Kad bi Međimurci držali do statistike, onda bi bez imalo krzmanja na grb
svoje županije stavili kozu, baš kao i Istrani. Jer: 40 posto kozjeg
mlijeka u Hrvatskoj proizvede se u Međimurju. Od toga je čak 98 posto EU
klase kvalitete, a 95 posto proizvođača mlijeka je u sustavu PDV-a, što
znači da uredno, svakoga mjeseca, plaćaju državi porez na ono što
zarade.
Po međimurskim brežuljcima pase i brsti 4000 koza. Istrani se, usprkos
znaku na svome grbu, ne mogu pohvaliti sličnim brojkama.
Sezona jarenja
Jedno od najuglednijih među 54 međimurska gospodarstva koja se bave
proizvodnjom kozjeg mlijeka je ono obitelji Makovec iz Grabrovnika,
malenog sela s dvjestotinjak kuća u blizini Štrigove, udaljenog samo pet
kilometara od granice sa Slovenijom. Na imanju rade pedesetogodišnji
Antun, supruga Cvetka i dvadesetosmogodišnji sin Dejan.
Drugi sin, Denis, prikovan je za invalidska kolica već nekoliko godina
od nesreće na poslu u Austriji. U tri štale koje su uz veliku obiteljsku
kuću drže 60 mliječnih koza, francuskih alpina. Trenutno ih muzu samo 39
jer je sezona jarenja.
Svakoga dana proizvedu stotinu litara mlijeka, koje odvozi Vindija. Ta
mljekara plaća litru mlijeka od 2,80 do 3,30 kuna, ovisno o kakvoći, a
od države stiže i poticaj od dodatnih 1,20 kuna po litri. Od Županije se
dobiva dodatnih 50 kuna godišnjeg poticaja po životinji, a tu su i
jarići koji se s dvadesetak kilograma prodaju za 400 kuna. Računica
isplativosti je jednostavna i obitelj Makovec potvrđuje da se od
kozarstva može dobro živjeti. Dakako, potreban je rad. - Kozama se
možete posvetiti ako imate konjske živce i dobru volju za delat - kaže
Antun.
Lijek za recesiju
- Dan nam počinje u šest. Mužnja traje do pola devet, jer cisterna
dolazi u devet. Potom slijedi hranjenje, čišćenje muznih aparata. Tek se
tada doručkuje. Potom se odlazi na njive. U 18.30 koze opet treba
pomusti i, ako je sve u redu, do Dnevnika smo doma.
Kozama su se Makovčevi počeli baviti 1997. silom prilika. Supruga Cvetka
dobila je otkaz u Marlesu, jer nije mogla produljiti slovensku vizu.
Životne neprilike prisile čovjeka da - i ne znajući - napravi dobar
potez. Tako se to zbilo i s njima. Prve su životinje nabavili od Vindije
na kredit i posao je krenuo.
Danas su u dvorištu dva traktora s priključcima i dva kombajna. Kuća od
450 kvadrata uređena je od podruma do krova, dvorište je betonirano.
Marljivost se isplatila. Danas, kada ljudi strahuju da će zbog recesije
ostati bez posla, alternativa postoji. -Kad smo počinjali, do kredita se
dolazilo vrlo teško. Danas do njega uvijek možete preko hipoteke. Samo
čovjek treba odlučiti i ozbiljno raditi. Kozje mlijeko je lijek za svaku
recesiju - kaže Antun.
Bojimo se da nam ulazak u EU ne uništi posao
Predsjednica Udruge kozara Međimurja Erika Baranašić kaže da kozari
strahuju od ulaska Hrvatske u EU.
- Bojimo se da ćemo ulaskom u Uniju ostati bez poticaja za mlijeko jer
oni ne postoje za nove zemlje članice. Najbolji primjer što bi nam se
tada dogodilo je Slovenija. Nakon što je postala članica, kozarstvo im
je doslovce uništeno, a nekada su bili jači od nas - tvrdi Baranašić.
Predrag
Orešković
20.03.09.NEODGOVORNO
PONAŠANJE PROIZVOĐAČA DUVANA
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede smatra da je
neodgovorno i bezobzirno, u ovom trenutku ekonomske krize gde je svaki
dinar za poljoprivredu pravo bogatstvo, da industrija cigareta traži da
se 160.000 dinara po hektaru (preračunata premija od 89 dinara po
kilogramu) isplati proizođačima duvana, dok ostali proizvođači hrane
dobijaju 12.000 dinara po hektaru.
Podsećamo da je postignut sporazum sa proizvođačima duvana od strane M.
Antonića, o podršci ovoj grani poljoporivrede u naredne tri godine, što
dodajemo u prilogu.
Sporazumom je definisano da će proizvođači duvana u listu dobiti
prednost dobijanja bespovratnih sredstva od države za prelazak na druge
kulture, i uslove za dobijanje sredstava iz programa za podizanje
konkurentnosti, a za nabavku mehanizacije prema propisanim kriterijumima
za marginalna područja.
Ministarstvo poljoprivrede će, takođe, podržati Udruženje prozivođača
duvana Srbije u njihovom nastojanju da se osnuje fond koji bi služio za
podršku proizvođačima duvana u listu i to sorti: virdžinija, orijental i
belej, a ostvarivao prihode u visni od 1,3 odsto maloprodajne cene
finalnog proizvoda od duvana.
Podneta je krivična prijava, biće podneta krivična prijava za nadoknadu
štete, a razmišljamo i o posebnoj tužbi za obmanjivanje javnosti, jer
imamo informacije da su pokretači i organizatori protesta prozivođači
cigareta, a da su na protestima uglavnom zaposleni u duvanskoj
industriji.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je nakon dopisa
koje je poslalo Upravi za trezor tokom februara, zaključno sa
10.03.2009. godine, izmirilo sve obaveze prema proizvođačima duvana
virdžinije po Uredbi o premiji za duvan u listu za 2008. godinu. Druge
sorte duvana kao što su berlej i orijental, nisu bile regulisane
nijednom uredbom za 2008. godinu, tako da ne postoji dug prema
proizvođačima tih sorti duvana, kako tvrdi M. Antonić.
Branislav Gulan
19.03.09.
Hrvatska: Postao pastir i spasio
obitelj
U šibenskom i drniškom zaleđu nedostaje pastira koji ni za mjesečnu
plaću od tisuću eura ne žele preuzeti stado u ruke - vijest je koja bi
na razmišljanje potaknula 32-godišnjeg Hrvoja Pavičića iz Dola na Hvaru,
ponosnog vlasnika stada od 70 ovaca.
Nakon što su mu prije šest godina u vrlo kratkom razdoblju majka i otac
dobili otkaz na poslu, Hrvoje je naglo morao odustati od studija na
splitskom Pomorskom fakultetu, vratiti se u Dol i početi razmišljati o
novom zaposlenju.
S obzirom da su na dolskom imanju uvijek držali manje stado koza,
uzgajanje ovaca se pokazalo kao mogući izlaz iz novonastale situacije.
- Malo sam konobario, zapravo lutao i onda sam se odlučio za kupnju
stada od 30 ovaca. Digao sam kredit, stado uzeo na Braču, i tako krenuo
u posal. U njega je ušla cijela obitelj, brat mi i žena mu, moja cura,
buduća učiteljica te mater i otac.
Ispočetka je bilo malo napeto, bilo je i skepse, ali bili smo uporni.
Broj ovaca se povećavao, a s njima i obujam posla. S vremenom su mater i
otac otvorili u Dolu konobu i turistima počeli nuditi domaća jela. Uz
tradicionalne specijalitete ovoga kraja, na jelovniku se nudi i domaći
kozji sir, jela od ovčetine i janjetina te naše povrće – ne krije ponos
Hrvoje, pokazujući kako onaj tko želi raditi itekako može naći posao.
A da mu je lako, i nije, ovce ne pitaju je li vruće ili hladno. Zimus je
napadao snijeg koji je na nekoliko dana zameo hvarske pute, pa je Hrvoje
morao zapješačiti osam kilometara do svoje brdske “kancelarije”.
Imao je sreće i s požarom koji je proharao prije nekoliko godina, ali
nije ni taknuo njegovih 150 tisuća kvadrata s vrha Remika, s kojeg
sjeverno puca pogled na sinje more, a južno na obronke Sv. Nikole.
Oni bi cijelo seosko imanje
- Ali zato muku mučim sa psima koje lovci bezbrižno puste da u
čoporima haraju po brdima. U dva su mi navrata zaklali 19 ovaca. Psi su
se zaigrali, njima su ovce igračke. A meni su život. Napravili su mi
veliku štetu, pa sam za zaštitu stada morao kupiti kavkaskog ovčara
Medu. Mislim da se više neće približiti ovcama – kaže Hrvoje.
Jutro u kojem smo ga potražili na Remiku, za njega je bilo nešto
napetije od uobičajenog, janjila mu se jedna od omiljenih ovaca pa je
morao što hitnije dojuriti na posao. Sve je prošlo kako treba, janje je
povuklo mlijeko baš kako treba, pa se Hrvoje mogao opustiti iznoseći nam
daljnje planove.
Obitelj tako namjerava svoj ovčarski biznis proširiti i stvoriti pravo
seosko imanje. Planova ne nedostaje, a o njima Hrvoje može detaljno
razmišljati dok nadgleda ovce, daje im hranu, čisti imanje i popravlja
osam kilometara dugu žičanu ogradu.
- Želimo turistima dati seoski ugođaj i pravu domaću spizu. Obitelj je
složna u toj odluci, ovčarstvo se pokazalo kao dobar temelj. Zapravo se
čudim u kolikoj mjeri ljudi bježe od njega usprkos tome što nemaju
posla. Nama su ovce promijenile život – veli Hrvoje s brda gledajući
more i brodove o kojima je puno učio. U planu mu je i polaganje ona
četiri preostala ispita, čisto da mu bude pri ruci ako mu jednom u
životu zatreba.
Posao za pet
Dao sam ovcama i imena: Fifi, Zvončarka, Marina, Debela, Fina...
Odazivaju se, kako i ne bi, naučile su na mene. Neke me prate kao psići.
Ljudi su se ispočetka čudili, čak i smijali kada sam im rekao čime se
namjeravam baviti. Ali s vremenom su se i oni privikli.
I samovanje na brdu nije teško, posla uvijek ima, često mi dođe i cura,
svrate i prijatelji, donio sam i agregat pa mogu slušati radio. A bih li
opet konobario? Nakon ovčarstva nikad više. Ovo je posal za pet – kaže
Hrvoje. Tanja
Šimundić Bendić
19.03.09.Predsjednik
Udruge proizvođača duhana dao ostavku
Udruga proizvođača duhana Posavske županije ostala je bez predsjednika.
Dosadašnji predsjednik Đuro Kopić je zbog posljednjih problema u
obnavljanju proizvodnje duhana podnio ostavku.
Kako sam kaže nije zadovoljan onim što se trenutačno događa u sferi
priprema za ovogodišnju sjetvu, no ističe da je učinio što je mogao kada
se radi o borbi za poticajne mjere.
Povećati otkupnu cijenu duhana
Kaže da osnova borbe za boljitak proizvođača duhana nisu samo
poticajne mjere. ''Ove smo godine uspjeli dobiti poticajne mjere onakve
kakve se mogu dobiti u doba recesije. Problem našeg daljnjeg rada jest
činjenica da postoji jako dugo vremensko razdoblje, čak 25 godina, kako
se osnovna otkupna cijena duhana nije mijenjala. Moramo nešto poraditi
na tomu'', smatra Kopić.
Ove godine kg duhana virginijskog tipa će biti potican s 1,60 maraka, a
Burley 1,40 maraka. Kopić napominje da je od 2002. na čelu udruge
proizvođača i za vrijeme njegova mandata premija je s 0,90 maraka
podignuta na sadašnjih 1,60, odnosno 1,40 maraka. Izrazio je i nadu da
će na njegovo mjesto doći netko mlađi i sposobniji kako bi vodio Udrugu
u dobrom smjeru. Ako skupština ne pronađe zamjenu, Kopić najavljuje
gašenje udruge.
Smanjenje proizvodnje za 35 posto
Odgovarajući na upit o odazivu na potpisivanje novih ugovora
napominje kako je zbog nezadovoljstva, veći dio proizvođača, odbio poći
na potpisivanje ugovora s Tvornicom za otkup i preradu duhana Bosanac u
Orašju. Nakon prvog razgovora uslijedili su novi razgovori, koji su
rezultirali novim uvjetima. Posebno se to odnosi na proizvodnju
virginijskog tipa duhana. ''Mi ćemo ovih dana pristupiti potpisu novih
ugovora i krenut ćemo i ove godine u proizvodnju duhana. Moramo
prihvatiti i činjenicu da će se teško ostvariti i sve ono što smo mi
zamislili za ovu godinu'', kaže Kopić. On drži da će se broj proizvođača
duhana, ali i kompletna proizvodnja biti smanjena za oko 35 posto. Kaže
da su proizvođači duhana svjesni da je kriza svugdje oko nas i da u
godini recesije ni premije nisu zagarantirane, kao one prošlih godina.
Ipak proizvodnje će biti, napominje Kopić. T. Bijelić
srna
16.03.09.
Hrvatska/Pankretić:
Moguće je snižavanje poljoprivrednih
potpora
"Za četvrti krug natječaja za sredstva iz programa SAPARD odgovornost
preuzimamo na sebe", rekao je ministar Božidar Pankretić, nakon čega je
pojasnio kako je Ministarstvo angažiralo 9 konzultantskih tvrtki čiji je
zadatak pronaći odgovarajuće kandidate.
Tvrtke će, kaže Pankretić, za posao pronalaženja kandidata biti plaćene
oko tisuću do dvije kuna po klijentu, dok će se za ostale honorare
dogovarati s odabranim klijentima.
Od ukupnog iznosa od 243 milijuna kuna, u tri kruga natječaja iz
SAPARD-a je povučeno manje od 46 posto, odnosno tek 111,4 milijuna kuna.
Ipak Pankretić i to naziva uspjehom opravdavajući loš postotak
restriktivnim uvjetima dobivanja potpora i relativnom neinformiranošću
dosadašnjih kandidata.
Ministar je bio nedosljedan govoreći o poljoprivrednim potporama iz
proračuna, jer je prvo izjavio kako je bitno da nitko ne dobije manje
novca nego prethodne godine, da bi na novinarski upit o restrikciji
javne potrošnje otvorio mogućnost štednje rezanjem potpora.
'Potpore poljoprivredi su dohodak gospodarstvima, pa ako se u državi
budu morale smanjivati plaće, otvorena je i mogućnost snižavanja
poljoprivrednih potpora', rekao je Pankretić naglašavajući da je u
proračunu za 2009. predviđeno oko 2,5 milijarde kuna za ovu namjenu.
Podaci o izdanim potporama odsada su javni i objavljeni na internetskim
stranicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja,
www.mps.hr, gdje se u bazi podataka nalaze informacije o svih 85 tisuća
korisnika poljoprivrednih potpora, kojima je u 2008. podijeljeno 2,52
milijarde kuna.
Ministar Pankretić je naglasio da će se baza podataka osvježavati na
kvartalnoj razini što je, kako kaže, pretpostavka za transparentan
prikaz trošenja proračunskog novca te demanti svima koji su spekulirali
o manipulacijama oko potpora.
Uz razvoj baze podataka, Ministarstvo podatke modernizira i objedinjuje
i u obliku uspostavljanja Registra farmi. Projekt započet u svibnju
2007., a za kojeg je izdvojeno 8 milijuna kuna, objedinio je podatke o
gospodarstvima, vlasnicima gospodarstava te satelitskim snimkama
lokacija farmi u Hrvatskoj.
'Registar farmi ozbiljan je sustav koji omogućuje praćenje životinje od
farme do stola', kaže Pankretić i objašnjava da je Registar izvrstan
alat u borbi protiv sive ekonomije u stočarstvu, ali i poboljšanju
zdravstvenih uvjeta i sprječavanja epidemija.
U Hrvatskoj postoji oko 98 tisuća gospodarstava od kojih su gotovo 98
posto obiteljska gospodarstva, a oko 1100 registrirano je kao pravne
osobe. Najveći broj farmi nalazi se u Zagorju, a najveća je
koncentracija stoke u Osječko-baranjskoj županiji.Marina
Šunjerga
ostale
vijesti>>>...
|
VIJESTI
Link:
Vijesti
iz Udruženja
|
