|
|
Vijesti
Vijesti
4.mjesec 2010.
27.04.10.
Predviđa se da će novi rod pšenice biti
jeftiniji
Cijena tone pšenice lani je bila 839 kuna, a ove bi godine mogla biti još i manja
Dva mjeseca prije početka žetve glavni akteri na tržištu pšenice već su počeli zauzimati pozicije. Seljačka računica pokazuje da bi cijena trebala biti 1,20 kuna, pri čemu se zaštitna ne smije spustiti ispod 0,90 kuna.
Otkupljivači, pak, tvrde da je cijena pšenice na svjetskom tržištu zbog visokih zaliha niska i u otkupu bi mogla biti ista ili čak niža nego prošle godine. Dva glavna otkupljivača, Agrokor i Žito, ove se godine u otkup navodno neće uključiti, a sve bi to moglo dovesti do kolapsa tržišta.
Seljaci spremni na prosvjed
Seljaci će dugo pamtiti 2008. godinu kada su za tonu pšenice dobili čak 1520 kuna, dok je lani bila samo 839 kuna. Mato Brlošić iz udruge Brazda potvrdio je da slijedi “vruće ljeto” jer će otkupljivači pokušati rušiti cijenu više nego prošle godine. - Čuli smo da Agrokor i Žito neće ići u otkup. Bojim se da će to stvoriti velik problem Vladi - rekao je Brlošić.
U Agrokoru navode da cijene sirovina ove godine ne bi smjele biti niže od lanjskih, što će ovisiti o cijenama na svjetskom tržištu. Božidar Gorup, vlasnik tvrtke Gorup iz Zaboka koja je jedan od većih otkupljivača, ističe kako njihove procjene pokazuju da će cijena ove godine biti na razini lanjske. - Procjenjuje se da bi moglo biti oko 400.000 tona tržišnog viška, a na svjetsko se tržište može izvoziti pšenica samo po konkurentnoj cijeni - rekao je Gorup.
Rekordna 2008. godina
Seljaci će ove godine u pregovore oko cijene krenuti ujedinjeni preko Hrvatske poljoprivredne komore. Oni bi ovih dana trebali iznijeti svoju računicu. Neki od stručnjaka navode da bi država mogla postati glavni otkupljivač pod pritiskom sela. Nakon rekordne 2008. godine cijene poljoprivrednih proizvoda počele su padati, a čini se da bi to moglo biti i ove godine.
Kada se pogleda statistika, vidljiv je rast inputa - cijene gnojiva i sjemena rasle su, iako su cijene proizvoda padale. Smanjeni su i poticaji, što je dodatno smanjilo dohodak seljaka. Sve to govori da cijena ne smije biti niža od 0,90, kažu seljaci.
Svjetske procjene pokazuju da će cijene sirovina i hrane sljedećih pet do sedam godina ostati stabilne, ali će oscilirati, s mogućnošću rasta kao što je bilo 2007. i 2008. kada su dosegnule najvišu razinu u posljednih 30 godina, što je prouzročilo velike probleme diljem svijeta. Sve to odrazilo se i na Hrvatsku, zbog čega su seljaci lani bili ogorčeni, a ove bi godine njihov bunt mogao biti još žešći. Brlošić smatra da su posljednji prosvjedi pokazali snagu, ali i važnost sela i proizvodnje.
Miroslav Kuskunović
26.04.10.
Hrvatski farmeri nezainteresirani za stručne edukacije
Ako uz savjetovanja nema zabave i ručka, nema ni seljaka
Dvije trećine od ukupno 190.000 poljoprivrednika upisanih u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nema nikakvo poljoprivredno obrazovanje, a bave se proizvodnjom hrane, jednom od najzahtjevnijih djelatnosti.
Izjavio je to Stjepan Mikolčić, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, na nedavnom skupu u Osijeku o provedbi proljetne sjetve. Mikolčić je naveo kako je resorno ministarstvo svjesno tog problema, koji inače ima velik utjecaj na (ne)konkurentnost, te ga pokušava riješiti kroz edukacije i radionice koje tijekom zimskog razdoblja provode Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Hrvatski stočarski centar, odnosno sada Hrvatska poljoprivredna agencija i slične institucije, nastojeći na taj način približiti struku obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
U posljednje je vrijeme, navodi Mikolčić, taj posao došao u drugi plan jer i sami savjetodavci uče, odnosno prolaze edukaciju zbog ARKOD-a, novog sustava koji evidentira stvarno korištenje poljoprivrednog zemljišta. ARKOD je, podsjetimo, nadogradnja postojećeg Upisnika poljoprivrednih gospodarstava, a za njegovu provedbu na terenu zadužena je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom (HPA) i Hrvatskim zavodom za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS).
Edukaciju prolazi više od 550 djelatnika navedenih organizacija koji će pojašnjavati poljoprivrednicima važnost upisa u novi sustav te im pomoći u pronalaženju njihovih parcela u računalnoj aplikaciji.
No Mikolčić napominje da će se nakon tih aktivnosti vezanih uz uspostavu ARKOD-a, još energičnije nastaviti raditi na edukaciji seljaka.
Novi zakon tjera na učenje
- Na edukaciju tjera i novi zakon o poljoprivrednim potporama, prema kojem je poljoprivrednik koji godišnje primi više od 36.000 kuna poticaja, obvezan proći edukaciju - rekao je Mikolčić te dodao da će u suprotnom poticaje morati vratiti.
Tada se, dodao je Mikolčić, u poljoprivredi neće više događati primjeri poput onih da seljaci u optimalnim agrotehničkim rokovima i povoljnim vremenskim uvjetima siju najkvalitetnije sjeme a da se u konačnici dobije prosječni prinos po jednom hektaru, primjerice, kukuruza sedam tona, a njegov je genetski potencijal i do 15 tona po hektaru.
Tu valja dodati i da sadašnji Zakon o potporama ima članak prema kojem svi oni koji prime na godinu više od 36.000 kuna potpora moraju na edukaciju, ali nije zaživio.
Na ove probleme hrvatskog agrara već duže vrijeme upozorava i struka. Tako je i Marko Vučemilović-Šimunović, savjetnik u Novom agraru, naglasio da će ratari napokon morati postati svjesni da bez visoke proizvodnje nema dobrog financijskog rezultata i da je prošlo vrijeme niskih prinosa jer se na niskoj proizvodnji ne može računati na opstank u EU.
Slab interes za predavanja
A da je u poljoprivredi bitno samo se prijaviti u Upisnik i primati poticaje, odavno znaju u Hrvatskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, gdje im se uza sve napore koje učine na redovitim zimskim predavanjima pojave dva ili tri poljoprivrednika koja žele znati više.
- Prije svega treba reći da ima pozitivnih primjera obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji su ozbiljni proizvođači, redovito se odazivaju na edukacije te bilježe izvanredne rezultate i u prinosima i u kvaliteti. Pretežito se tu radi o korisnicima operativnih programa - kaže dr. sc. Draženka Gutzmirtl, pročelnica Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu - Područnu službu Osječko- baranjske županije. Dr. Gutzmirtl dodaje da je prošle zime Savjetodavna poljoprivredna služba organizirala ukupno 108 stručnih predavanja, od kojih su najposjećenija bila ona na području Đakovštine i Dalja.
Ima slučajeva, kako doznajemo, kada se na savjetovanja odazovu samo dva ili tri poljoprivrednika, što je slučaj za područje Baranje, dok se na nekima uz koja se uz pomoć sponzora organizira ručak i zabava pojavi i više od 200 seljaka.
Zdenka RUPČIĆ
24.04.10.
U stranim trgovačkim
centrima malo bh.
robe
MVTEO i VTK održali niz sastanaka kako bi riješili problem nedovoljne zastupljenosti domaćih proizvoda u velikim prodajnim centrima
Povećanje ponude u mesnoj i mliječnoj industriji
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO) i Vanjskotrgovinska komora (VTK) BiH organizirali su proteklih dana sastanke s predstavnicima vodećih trgovačkih lanaca u BiH kako bi sagledali problem slabije zastupljenosti domaćih proizvoda u njihovoj ponudi.
Bez perspektive
Bilo je govora i o pronalaženju mogućih rješenja za povećanje količine domaćih proizvoda u ponudi trgovačkih lanaca, čime bi se doprinijelo smanjenju uvoza i porastu obima proizvodnje domaćih proizvođača.
- Povećana je zastupljenost bh. robe u pojedinim kategorijama proizvoda, prije svega u mesnoj i mliječnoj industriji. Ipak, taj nivo zastupljenosti nije zadovoljavajući - kaže nam Igor Gavran, projekt-menadžer Sektora za makroekonomiju u VTK.
Prema njegovim riječima, bez većeg učešća bh. proizvoda, kako na domaćem tako i na regionalnim tržištima, proizvodnja u BiH nema perspektive.
- Posebno je značajna uloga robne marke, kao sve češćeg oblika plasmana domaćih proizvoda u trgovačkim lancima, jer istovremeno ova pojava može imati pozitivne efekte u izvozu, ali i vrlo negativne, kao što su ubijanje domaćih brendova i preusmjeravanje kupaca na anoniman proizvod pod robnom markom trgovačkog lanca - upozorava Gavran.
Nastavak aktivnosti
Javno je iskazana dobra volja da se stanje poboljša, a naredni period i konkretne aktivnosti koje moraju biti pripremljene na osnovu sagledanih činjenica, pokazat će da li je ova volja kod svih bila jednako iskrena.
- MVTEO i VTK u svakom slučaju će ovu aktivnost nastaviti, jer jedino prihvatljivo stanje jeste potpuna ravnopravnost svih učesnika na tržištu i maksimalna podrška domaćoj proizvodnji i ukupnoj privredi - kaže Gavran.
I. ŠMIGALOVIĆ
23.04.10.
Nema podsticaja za kukuruz
SARAJEVO, BANJALUKA - Poljoprivrednici u FBiH su u mnogo lošijoj situaciji nego oni u RS jer uopšte nemaju podsticajne mjere kao što su regresirano gorivo i vještačko đubrivo, ustvrdio je Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH.
On je dodao da takođe nemaju nikakve podsticaje za uzgoj kukuruza, a što sve imaju poljoprivrednici u RS. Prema njegovim riječima, ukupna sredstva namijenjena poljoprivredi ista su u oba entiteta, ali su razlike u ostvarivanju podsticaja ogromne i dosta štete poljoprivrednicima u FBiH.
"Evo, na primjer, nemamo nikakve podsticaje za kukuruz iako se njegovim uzgojem bavi najveći broj stanovnika. Za pšenicu možemo ostvariti podsticaj od 12 feninga po kilogramu samo ako je prodamo domaćim prerađivačima, a što se od ukupno 60.000 tona, koliko se godišnje proizvede pšenice, uspije ostvariti za nekih 7.000 tona", kazao je Jeleč.
On je istakao da isto tako uzgajivači svinja i junadi mogu ostvariti podsticaj bez dostavljenog računa kome je prodato, što ostavlja veliki prostor za sivu ekonomiju i zloupotrebu.
"Na drugoj strani imamo predviđena sredstva za neke poljoprivredne kulture koje niko ne proizvodi ili, na primjer, u mjerama za ruralni razvoj se može aplicirati za kupovinu narodne nošnje za kulturno-umjetnička društva, što je totalni apsurd", naveo je Jeleč.
Hanefija Topuz, šef Odsjeka za poljoprivrednu politiku u Ministarstvu poljoprivrede FBiH, kazao je da poljoprivrednici u FBiH imaju pogrešnu percepciju kada su u pitanju podsticaji u entitetima.
"Mi nismo uveli regresirano đubrivo i gorivo iz razloga što je to gotovo nemoguće kontrolisati i što tu postoji veliki prostor za zloupotrebu. Ne znam kako to u RS uspijevaju. Ali smo zbog toga povećali neke druge podsticaje da to nadoknadimo", pojasnio je Topuz.
On je kazao da je u toku registracija gazdinstava i da bi to trebalo da bude završeno do kraja godine, pa bi se tek s tim podacima moglo kontrolisati kome se i za šta odobrava regres.
"Ove godine smo povećali sredstva za ruralni razvoj sa 1.500.000 na preko 5.000.000 maraka. U okviru ove mjere uvedeni su podsticaji koji nisu bili prošle godine, kao na primjer podsticanje organske poljoprivrede", naveo je Topuz.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, kazao je da je osnovni problem s kojim se susreću poljoprivrednici u FBiH taj što imaju mnogo kantonalnih ministarstava i federalno, pa dolazi do zloupotreba podsticaja.
"Pored toga, FBiH proizvodi samo jednu trećinu od ukupne poljoprivredne proizvodnje u BiH, dok ostale dvije trećine proizvodi RS", naveo je Usorac.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da je za podsticanje poljoprivrede u toku ove godine predviđeno 80 miliona maraka, što je u skladu sa zakonom.
"Nemamo dug iz prethodne godine i sve podsticaje smo isplatili na vrijeme i u ovoj godini, zbog čega smo ocijenjeni kao najbolje ministarstvo u prošloj godini, a što pokazuje da radimo u interesu proizvođača", naglasio je Kecman.
On je naveo da je ovogodišnji Pravilnik o podsticajima u velikoj mjeri usklađen sa FBiH i predviđeno je izdvajanje više sredstava u većini mjera, posebno kada je riječ o podršci kapitalnim ulaganjima i ruralnom razvoju.Bojana Vučenović
22. 04.10.
RS- 80 mil KM novčanih podrški poljoprivredi
Vlada Republike Srpske (RS) u ovoj godini za razvoj poljoprivrede izdvojila je 80 miliona KM, a nema zaostalih dugovanja iz prethodnih godina, istaknuto je danas na predavanju u Han Pijesku o Pravilniku za podsticaje u poljoprivredi za 2010. godinu.
Inženjer poljoprivrede iz Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Slaviša Pandurević rekao je da će 40 miliona KM biti izdvojeno kao podrška poljoprivrednoj proizvodnji i dohotku, zatim 38.250.000 KM kao podrška ruralnom razvoju, za interventne mjere 1.700.000 KM, te isplate po sudskim presudama 50 000 KM.
Prema njegovim riječima, pravo na podsticajna sredstva imaju poljoprivredna gazdinstva koja žive na prostoru RS, a ovo pravo ne mogu ostvariti korisnici koji po bilo kom osnovu nisu izmirili obaveze prema resornom ministarstvu za regresirano đubrivo i gorivo.
Pandurević je napomenuo da se od 1. marta mlijeko premira na bazi kvalitetnih klasa. Visina premije za ekstra klasu je 22 feninga po litru, za prvu 20 feninga, za drugu 18, za treću 14 feninga i za četvrtu, odnosno vanklasu, 10 feninga po litru.
Pandurević je napomenuo da je minimum da bi se koristila podsticajna sredstva za proizvodnju pčela 50 pčelinjih društava po gazdinstvu, a premira se maksimalno 300 košnica sa 5.000 KM po korisniku. Zahtjevi se podnose do 31. jula.
Regresirano je dijeljeno 250 kilograma kombinovanog azotnog đubriva, 100 kilograma tipa "kan" po hektaru i 100 litara regresiranog dizel goriva po hektaru.
Predviđena su podsticajna sredstva za nabavku poljoprivredne mehanizacije i za izgradnju novih objekata za stoku, a poljoprivredna domaćinstva ne mogu ih koristiti za kupovinu građevinskog zemljišta, zgrada i objekata, za nabavku polovne mehanizacije, za nabavku stoke koja nema validne podatke o porijeklu i drugo.
Visina podsticajnih sredstava je 40 odsto od investiranih sredstava u kupovinu mašine. Uslov za nabavku mehanizacije je da domaćinstvo ima najmanje tri hektara obradivog vlastitog zemljišta, a podstiče se nabavka dvije poljoprivredne mašine i tri priključka.
21.04.10.
Ministarska konferencija o poljoprivredi u maju u Beogradu
Ministar poljoprivrede Saša Dragin najavio danas da će se 14. maja u Beogradu održati ministarska konferencija o reformi zajedničke poljoprivredne politike Evropske unije.Na konferenciji, koja se održava u sklopu Poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, do sada su učešće potvrdili ministri poljoprivrede Estonije, Litvanije, Mađarske, Portugalije, Slovačke, Češke, Hrvatske, Makedonije, Ukrajine, Republike Srpske i italijanske regije Friuli-Venecija-Đulija, rekao je Dragin na konferenciji za novinare.
Kako je dodao, Holandija, Rumunija i Etiopija potvrdile su učešće na nivou državnih sekretara, a očekuju se potvrde učešća predstavnika nekih evrpskih zemalja, poput Bugarske.
“Konferencija treba da odgovori na pitanja kako politika jednaka za sve članice EU može da zadovolji potrebe različito orijentisanih poljoprivreda članica i kakva će zajednička agrarna politika dočekati Srbiju na ulasku u EU,” rekao je Dragin.
Konferencija bi trebalo da se bavi temom pravca zajedničke evropske agrarne politike, naveo je on.
19.04.10.
Predavanje o novom pravilniku o podsticajima
Vlada Republike Srpske (RS) u ovoj godini za razvoj poljoprivrede izdvojila je 80 miliona KM, a nema zaostalih dugovanja iz prethodnih godina, istaknuto je danas na predavanju u Han Pijesku o Pravilniku za podsticaje u poljoprivredi za 2010. godinu.
Inženjer poljoprivrede iz Agencije za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Slaviša Pandurević rekao je da će 40 miliona KM biti izdvojeno kao podrška poljoprivrednoj proizvodnji i dohotku, zatim 38.250.000 KM kao podrška ruralnom razvoju, za interventne mjere 1.700.000 KM, te isplate po sudskim presudama 50 000 KM.
Prema njegovim riječima, pravo na podsticajna sredstva imaju poljoprivredna gazdinstva koja žive na prostoru RS, a ovo pravo ne mogu ostvariti korisnici koji po bilo kom osnovu nisu izmirili obaveze prema resornom ministarstvu za regresirano đubrivo i gorivo.
Pandurević je napomenuo da se od 1. marta mlijeko premira na bazi kvalitetnih klasa. Visina premije za ekstra klasu je 22 feninga po litru, za prvu 20 feninga, za drugu 18, za treću 14 feninga i za četvrtu, odnosno vanklasu, 10 feninga po litru.
Pandurević je napomenuo da je minimum da bi se koristila podsticajna sredstva za proizvodnju pčela 50 pčelinjih društava po gazdinstvu, a premira se maksimalno 300 košnica sa 5.000 KM po korisniku. Zahtjevi se podnose do 31. jula.
Regresirano je dijeljeno 250 kilograma kombinovanog azotnog đubriva, 100 kilograma tipa "kan" po hektaru i 100 litara regresiranog dizel goriva po hektaru.
Predviđena su podsticajna sredstva za nabavku poljoprivredne mehanizacije i za izgradnju novih objekata za stoku, a poljoprivredna domaćinstva ne mogu ih koristiti za kupovinu građevinskog zemljišta, zgrada i objekata, za nabavku polovne mehanizacije, za nabavku stoke koja nema validne podatke o porijeklu i drugo.
Visina podsticajnih sredstava je 40 odsto od investiranih sredstava u kupovinu mašine. Uslov za nabavku mehanizacije je da domaćinstvo ima najmanje tri hektara obradivog vlastitog zemljišta, a podstiče se nabavka dvije poljoprivredne mašine i tri priključka.
SRNA
17.04.10
Projekat okrupnjavanja zemljišta u RH
Zastupnici Hrvatskog sabora pozdravili su potvrđivanje dopunjenog Ugovora između hrvatske i švedske vlade o nastavku provedbe projekta »Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj«, ali su upozorili na i dalje preveliku usitnjenost zemljišta.
»Mali posjedi postali su ozbiljna prepreka razvoju hrvatske poljoprivrede«, kazao je Branko Kutija. Inače, prosječno hrvatsko zemljište veliko je samo 6,5 hektara dok je u EU ono između 40 i 50 hektara.
Marijana Petir (HSS) ocijenila je kako okrupnjavanje zemljišta u tom projektu daje dobre rezultate, ali da bi uvoznicima hrane trebalo povisiti carinu i ukinuti državne potpore.
10.04.10.
OSOBNI PODACI NISU PROBLEM BAREM KADA JE RIJEČ O POTICAJIMA
SELJACIMA
Država još lani objavila registar poljoprivrednika
U registru se nalazi oko 85.000 tvrtki i poljoprivrednika, za svakog je navedeno gdje stanuju, koliko su od države novaca primili i za koju djelatnost
ZAGREB – Ministarstvo poljoprivrede od prošle godine na svojim internet stranicama objavljuje, imenom i prezimenom, sve primatelje novčanih poticaja u poljoprivredi, stočarstvu i ribarstvu. Na tom se popisu nalazi oko 85.000 tvrtki, poljoprivrednika – fizičkih osoba, odnosno obiteljskih gospodarstava, i za svakog je od njih transparentno navedeno u kojem mjestu odnosno županiji stanuju, koliko su od države novaca primili, i za koju djelatnost. Kako je prilikom predstavljanja popisa u ožujku prošle godine kazao tadašnji resorni ministar, Božidar Pankretić, popis je objavljen, i objavljivat će se i ubuduće, kako bi se »skinula svaka mogućnost zataškavanja informacija«. Kako je dodao, objava korisnika državnih potpora »važan je alat za suzbijanje crnog tržišta«. Od 2000. do 2009. godine država je na ime poticaja i potpora u poljoprivredi isplatila više od 18 milijardi kuna, no sve do la
ni korisnici su javnosti bili nepoznati.
Sada je, s druge strane, poznato koliko tko od države prima, uključujući i velike proizvođače, poput koncerna Agrokor.
Objava korisnika poticaja i u Europi je već duže vrijeme uobičajena stvar, pa se tako, između ostalog, zna i koliko prima britanska kraljevska obitelj. Britanska kraljica, koja posjeduje velika poljoprivredna imanja, godišnje prima, poznato je, oko 850 tisuća eura poljoprivrednih potpora EU-a, a njezin sin, princ Charles, oko 330 tisuće eura.
02.04.10.
Viškovi krompira u R Srbiji
Ministarstvo za poljoprivredu još nije dobilo zeleno svetlo iz Brisela o izvozu krompira u zemlje EU. O tome koliki je prošlogodišnji lager nema pouzdanih podataka, ali se pretpostavlja da četvrtina roda sa oko 50.000 hektara čeka kupce.
U povrtarskim rejonima počela je sadnja ranog krompira, dok se stari rod prodaje u trgovačkim lancima po 15 dinara za kilogram, a među povrtarima ima domaćinstava koja ga nude po 25 dinara za kilogram i čekaju - izvoz.
Mladi krompir se u marketima pojavio po ceni od 80 dinara za kilogram.( oko 1 KM!). Cena krompira u Nemačkoj (veliki potrošači), Holandiji, Francuskoj kretala se od 10-15 evrocenti. U Španiju su, inače, dozvolili gajenje i uvoz genetski modifikovanog (GMO) krompira za potrebe industrije, što će sigurno uticati na pad cene.
Ko će i koliko izgubiti na minulom radu znaće se već u maju, ali stručnjaci tvrde da sa prosečnim prinosom od 18 tona po hektaru i ne može biti zarade, već da je to najmanje 40-45 tona, a da u toj količini više od 30 tona bude krompir ekstra kvaliteta.
Mnogi povrtari su imali i prošle jeseni prinose veće od 50 tona po hektaru, ali je deo robe još uvek na lageru.
O troškovima proizvodnje postoje različiti podaci - u Vojvodini kažu da u jedan kilogram novog krompira ulažu 10 dinara, a u okolini Čačka 14 dinara. Prodajna cena na veliko je bila 15-20 dinara, a na pojedinim gradskim pijacama i dvostruko veća.
Koliko ćemo krompira moći da izvozimo ukoliko se izvoz odobri, još se ne zna.
Kako je nedavno istakao Dušan Pajkić, direktor Generalnog inspektorata Ministarstva poljoprivrede, najvažnije je da je EU prepoznala naš sistem kontrole semenskog i merkantilnog krompira, i da nam veruju da Srbija može da im ponudi proizvod koji sa sobom ne nosi zdravstvene rizike ni za njihovu proizvodnju ni za potrošače.
On je dodao da će sa dozvolama za izvoz u te zemlje proizvođači krompira u Srbiji ostvariti sigurnu zaradu i devizni priliv.
U Srbiji je prošle godine pod krompirom bilo između 45.000 i 50.000 hektara, jer je to bilo dovoljno da se pokriju potrebe domaćeg stanovništva i izvoz u Crnu Goru i manje u Makedoniju. Tolika površina, prema najavama stručnjaka, biće zasađena i ove godine.
Press
02.04.10.
Proizvodnja kravljeg mlijeka na istom nivou
Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka u Republici Srpskoj /RS/ u prošloj godini iznosila je 405,18 miliona litara i na nivou je pretprošle godine, podaci su Zavoda za statistiku RS.
Blagi rast od 0,9 odsto u prošloj godini u odnosu na pretprošlu zabilježila je proizvodnja ovčijeg mlijeka, dok je ukupna količina kozijeg milijeka manja za osam odsto u odnosu na 2008. godinu.
Prošlogodišnja proizvodnja meda od 1,35 tona veća je za 25,2 odsto u odnosu na 2008. godinu, dok je količina od 540 miliona jaja manja za 18,7 odsto u odnosu na 2008. godinu.
Srna
01.04.10.
Na državnoj zemlji raste samo
korov!
Birokraciji
previše Zakon o poljoprivrednom zemljištu
Čak
dvije trećine državnoga poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji!
Alarmantan je to podatak koji je na jučerašnjem sastanku s
predstavnicima županija iznio Josip Kraljičković, državni tajnik
u Ministarstvu poljoprivrede.
237
JLS-a ništa ne radi?
Od
raspoloživih 544.820 hektara državnog zemljišta čak 356.937 hektara
obična je šikara, odnosno nije prodano ili dano u zakup i koncesiju,
što je prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu obveza
gradova i općina već devet godina. Od 545 jedinica lokalne samouprave,
naime, njih 472 raspolažu državnim poljoprivrednim zemljištem za koje
su trebali napraviti program raspolaganja i nakon dobivene suglasnosti
resornog ministarstva raspisati natječaj za njegovu prodaju ili
zakup. No, apsurdno, 368 ih je izradilo potreban program, manje od
polovice, njih 235, i raspisalo natječaje, tako da je dosad prodano samo
22 posto ili 50,7 tisuća hektara od planiranih 225,5 tisuća, a
zakupljeno 60 posto od 126,4 tisuće hektara planiranih za zakup.
Kraljičković je jučer ponavljao da u EU čak dvije trećine ukupnih poticaja ovisi
o zemljištu koje do kraja 2011. treba upisati u bazu podataka ARKOD.
U njoj će se, kako je to i u drugim članicama EU, evidentirati stvarno
korištenje poljoprivrednog zemljišta na temelju digitalnih ortofoto
karata, a onaj tko zakasni neće dobiti ni centa poticaja.
Županima, od kojih je sastanku s Kraljičkovićem nazočio samo požeško-slavonski Zdravko
Ronko, a ostali su poslali zamjenske osobe, naloženo je da se do 30.
travnja s gradovima i općinama organiziraju na temu boljeg raspolaganja
zemljištem, o čemu do 15. svibnja trebaju izvijestiti ministarstvo.
Nekima
i pravni lijek
U
protivnom, u čitav proces uključit će se i Ministarstvo uprave i Državno
odvjetništvo te poljoprivredna inspekcija, a za pravne osobe
koje ne održavaju poljoprivredno zemljište na kojemu je moguća
proizvodnja moguće su i novčane kazne do 30.000 kuna. Početkom
srpnja trebala bi početi raditi i Agencija zapoljoprivredno
zemljište, koja će moći odraditi posao onim jedinicama lokalne
samouprave koje ni do 15. kolovoza ne naprave programe raspolaganja državnim
poljoprivrednim zemljištem. No, onda će im naplatiti tu uslugu, naglasio
je Kraljičković. Zakupnici poljoprivrednog zemljišta, pogotovo oni
veliki koji su sporazumom ministra Petra Čobankovića i
nedavnih prosvjednika ostali bez obećanog oprosta zakupa u 2010., mogu
pak odahnuti. Vlada je, doznajemo, ipak pristala da im ne
naplati svojih 25 posto od zakupa po hektaru državnog zemljišta, čime
se odriče dodatnih 220 milijuna u proračunu.
U resornom ministarstvu razmišljaju i da se početna cijena za
zakup, prodaju ili koncesiju državnoga poljoprivrednog zemljišta umanji 30
posto za 2010., 2011., i 2012. godinu kako bi se poljoprivrednicima olakšala
kriza. Maksimalna količina državnoga poljoprivrednog zemljišta koju
pojedinac može kupiti od jedinica lokalne samouprave bit će, procjenjuje
se, od 150 do maksimalno 200 hektara. Jolanda Rak Šajn
|
