|
|
VIJESTI:
07. MJESEC 2010.
30.07.10.
Mljekarska
industrija napreduje, proizvođači mlijeka propadaju
Zahvaljujući napretku mljekarske industrije koja je dostigla najviše
standarde kvaliteta, proširila proizvodni u prvih pet mjeseci ove godine
naša zemlja izvezla je mlijeka i mliječnih proizvoda u vrijednosti od
25,5 miliona maraka, dok je uvoz ovih proizvoda vrijedio 57 miliona KM.
Suficit se pojavio kod pojedinih vrsta mliječnih proizvoda, prije svega
običnog mlijeka i pavlake, što pokazuje kako je u u ovoj oblasti ipak
napravljen napredak. Ipak, za proizvodžače mlijeka - poljoprivrednike
situacija se nije nimalo promjenila u odnosu na prethodne godine.
Kako kažu, još uvijek nemaju zagarantovane cijene mlijeka, pa su
bukvalno prepušteni na milost i nemilost mljekara koje su glavni
otkupljivači. Državni poticaji i dalje kasne u prosjeku od šest do devet
mjeseci.
Mehmed Nikšić, predsjednik Udruženja proizvođača mlijeka kaže da u
Federaciji BiH i dalje nemaju previše sluha ni volje za riješavanje
njihovih problema. Najbolji dokaz za to je što je zagarantovana cijena
mlijeka bila ustanovljena u samo jednom kvartalu prošle godine. Otkupnu
cijenu praktično određuju mljekare i ona se sada kreće od 45 do 50
feniga, što mljekarima nije dovoljno.
"Cijena od 65 feninga po litru je minimum koji bi obezbjedio opstanak
farmi, ali čini se da o tome možemo samo sanjati. Osim toga, tek prije
mjesec dana smo dobili poticaje za četvrti kvartal prošle godine, a za
prvi kvartal je isplaćeno samo 1,5 miliona KM, od predviđena 3,5 miliona
KM i to ciljano malim farmerima kako bi se smirili i ušutkali", kaže
Nikšić. Udruženje poljoprivrednika Tuzlanskog kantona uputilo je pismene
zahtjeve vladama FBiH i TK-a, te resornim ministarstvima u kojima traže
redovnu isplatu premija i određivanje zaštitne cijene za mlijeko.
Ljubić: Uradili sve
Ministar poljoprivrede FBiH Damir Ljubić kaže da od Tima za mlijeko još
uvijek nije dobio nikakav signal za formiranje zaštitne cijene mlijeka,
a da je što se tiče poticaja Ministarstvo sve uradilo.
"Mi smo dali predračun za isplatu prvog kvartala od 3,5 miliona KM i
možda Ministarstvo financija to isplaćuje sukcesivno,a koliko ja znam
svi su do sada dobili novac. Obrada podataka za drugi kvartal je u
toku", tvrdi Ljubić za "San".
SAN
30.07.10.
U RS samo tri firme se bave organskom proizvodnjom
Iako je područje Republike Srpske veoma pogodno za uzgoj organskog
bilja, samo tri proizvođača imaju certifikate za proizvodnju i prodaju
organskih proizvoda.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da izlaz
na tržište Evropske unije ima preduzeće “Anđelić” iz Trebinja koje se
bavi sakupljanjem ljekovitog bilja, dok na tržište u BiH biljne
proizvode mogu da plasiraju prnjavorski proizvođač Vladimir Usorac i
Zlatko Jokić.
Vlasnik firme “Anđelić” Radovan Anđelić kaže da prerađeno i začinsko
bilje, eterična ulja i ekstrakti već deset godina plasira na inostrano
tržište.
" U zemlje Evropske unije i u Ameriku godišnje izvezemo robu vrijednu
oko 500.000 maraka ", rekao je Anđelić.
Biljni proizvođač iz Prnjavora Vladimir Usorac kaže bi se za organsku
proizvodnju sigurno odlučilo još privrednika kada bi Ministarstvo
poljoprivrede više podsticalo ovu vrstu proizvodnje.
" Oko 250 maraka podsticaja po hektaru, koliko resorno ministarstvo
trenutno daje, malo je i nedovoljno" , rekao je Usorac.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da pravo
na premiju za organsku biljnu proizvodnju imaju proizvođači sa
certifikatima za ovu vrstu djelatnosti, kao i proizvođači za
certifikovanu proizvodnju na vlastitim ili zakupljenim površinama.
"Minimalna površina za koju se može ostvariti premija za organsku biljnu
proizvodnju je pola hektara. Visina podsticajnih sredstava ne može biti
veća od 250 maraka po hektaru ili 25.000 maraka po korisniku godišnje",
rekli su u Ministarstvu i dodali da ovi proizvođači imaju pravo i na
regresirano đubrivo i gorivo.
Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede navode da je rok
za podnošenje zahtjeva za isplatu premije za organsku biljnu proizvodnju
31. august ove godine.
Dodaju da se uz zahtjev prilaže izjava odgovornog lica da je ostvarena
organska biljna proizvodnja, zapisnik ovlašćenog sertifikacionog tijela
o zasnovanim površinama u sistemu organske proizvodnje i kopija
sertifikata organske proizvodnje izdatog od sertifikacionog tijela
ovlašćenog od Ministarstva.
Glas Srpske
28.07.10.
Cijena pšenice po 1,35 kuna?
Molimo ministra da se više ne bavi cijenom pšenice
Cijena pšenice iz dana u dan raste te molimo Ministarstvo poljoprivrede
i ministra Petra Čobankovića da o pitanju njezine cijene ne održi više
ni jedan jedini sastanak sa seljacima koji traže 1,20 kn/kg pšenice.
Time samo ruše cijenu pšenici koja će ove godine bilježiti rast jer je
nema dovoljno ni kod nas ni u zemljama okruženja, izjavio je u ime
Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje tajnik te udruge Stanko
Zdravčević. Naglasio je i da seljaci koji sastanče s ministrom, pšenice
i nemaju ili je imaju, ali je vrlo loše kvalitete. “A neki su tamo i
samo zbog politikantstva”, tvrdi Zdravčević.
Dodao je i kako neki njihovi članovi ovih dana prodaju kilogram pšenice
neutvrđene kvalitete po 1,35 kuna prema tzv. tel-kel obračunu, odnosno
bez pravilnika i standarda, nego prema direktnom dogovoru s
otkupljivačima, i to na, kako kaže, obostrano zadovoljstvo. Podsjetimo,
povod za Zdravčevićev istup bio je prekjučerašnji sastanak Čobankovića s
predstavnicima brojnih seljačkih udruga, čiji su predstavnici ministru
ponovili da ne odustaju od 1,20 kuna za kilogram pšenice i ustraju na
primjeni novog pravilnika o otkupu žitarica.
Z.Rupčić
26.07.10.
Poljoprivrednici
umireni - nema prosvjeda
Više od tri sata trajao je sastanak predstavnika seljačkih udruga s
ministrom poljoprivrede Petrom Čobankovićem. Kao što se zna, Hrvatski
seljački savez traži rebalans državnoga proračuna kako bi se
poljoprivrednicima najkasnije do sjetve isplatila šteta od elementarne
nepogode.
Otkupnu cijenu pšenice od 1,10 kn za kilogram, koju je ponudio Agrokor,
smatraju prihvatljivom. No od Ministarstva traže dodatnih 10 lipa po
kilogramu za skladištenje. Na zapadnim burzama pšenica je već sada
dosegnula kunu i 40 lipa, a na Budimpeštanskoj burzi malo je jeftinija
od kune po kilogramu. Kako tržištu nedostaje još oko 130 tisuća tona
pšenice - konačna bi cijena mogla znatno rasti!
Situacija u cijeloj Europi sa pšenicom nije onakva kakva su bila
predviđanja uoči žetve, s obzirom na štetu i posljedice nevremena.
Cijene pšenice na svjetskim su burzama znatno veće nego što se
očekivalo. Iz tih razloga postoji realna mogućnost da cijena pšenice i u
Hrvatskoj dođe na željenu razinu. Pozivam poljoprivrednike da pričekaju
- ne idu u fakturiranje dok cijena ne dođe do one razine za koju budu
smatrali da je za njih optimalna, izjavio je nakon sastanka Čobanković.
Iako će cijena pšenice vjerojatno dosegnuti 1,2 kune za kilogram, Matija
Brlošić iz udruge Brazda ističe da su neki, zato što im je trebao novac,
ipak prodali pšenicu po nižim cijenama.
26.07.10.
Prinosi manji do 60 odsto
Zbog izuzetno loših vremenskih uslova ove godine prinosi poljoprivrednih
kultura u BiH manji su za 60 odsto, što je ugrozilo egzistenciju velikog
broja poljoprivrednika i dovelo do poremećaja na tržištu.
Mali prinosi posljedica su hladnog proljeća te obilnih kiša na prelazu
iz proljeća u ljeto, što nije dozvolilo razvoj biljaka, dok su mnoge
usjeve dokusurili poplave i grad.
"Prinosi svih kultura u Republici Srpskoj niži su za 60 odsto. Urod
pšenice kreće se od 150 do 200 kg po hektaru, a rijetki su izuzeci da
iznosi oko 250 kilograma, dok je u ranijim godinama prinos dostizao 450
do 500 kg. Sa prihodom od 40 odsto seljak ne može da pokrije osnovne
troškove, a kamoli nešto da zaradi. Ista takva situacija je sa kukuruzom
i drugim kulturama", kaže Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja
poljoprivrednika - stočara RS.
Ističe da je za 240.000 ljudi u RS, koji se bave poljoprivredom, ova
godina nezapamćeno teška, ali da ih odluka Vlade RS o otpisu duga za
đubrivo može spasiti od potpune propasti.
"Seljaci ne mogu dobiti repromaterijal za novu sjetvu ukoliko ne izmire
dugove. Otpisom duga za đubrivo bili bismo razduženi i spasili bismo
jesenju sjetvu. Nismo odustali ni od otpisa dugova za naftu", kaže
Usorac.
Dodaje da se podbačaj u prinosima već osjeća kroz nestašicu kukuruza i
pšenice na tržištu, dok im istovremeno cijena na tržištu raste.
"Pšenica uglavnom ide u izvoz za Tursku. Ne znam gdje će i po kojoj
cijeni mlinovi nabavljati pšenicu, ali njihova priča da će je uvesti po
nižoj cijeni pada u vodu", kaže Usorac.
Dodaje da manjak ponude uzrokuje i poskupljenje povrća, zbog čega neće
biti isplativo pravljenje zimnice.
"Sve će to kroz više cijene platiti potrošači", naglašava Usorac.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, kaže da je bh.
poljoprivreda ove godine najviše stradala u cijelom regionu.
"U Srbiji prinosi su zbog vremenskih nepogoda manji od 10 do 15 odsto, u
Hrvatskoj oko 20 odsto, a kod nas znatno više", kaže Jeleč.
Dodaje da cijena žita na svjetskim berzama strelovito raste usljed
stoljetne suše u Rusiji i da se, s obzirom na loše prinose kod nas i u
zemljama okruženje, može očekivati dalji skok cijena, što će posljedično
dovesti i do poskupljenja stočarskih proizvoda.
Vjekoslav Selak, savjetnik federalnog ministra poljoprivrede Damira
Ljubića, kaže da vremenske nepogode pogađaju domaću poljoprivredu tri
godine u nizu, jer su 2008. bili sušno ljeto i kišovita jesen, a prošlu
godinu "začinile su" poplave i grad.
"Poljoprivrednici će ove godine osjetiti manjak prihoda, dok će tržište
reagovati poskupljenjima", kaže Selak.
Konstatuje da su mogućnosti Ministarstva da pomogne poljoprivrednicima
ograničene, ali da je kao vid podrške uvedeno regresiranje osiguranja
usjeva.
"Svjesni smo da je poljoprivrednicima, pogotovo malim, stopa premije
osiguranja usjeva visoka, te im na ovakav način pomažemo da se zaštite
od nepogoda", objašnjava Selak.
I dok je u većem dijelu BiH godina bila izuzetno teška, u Hercegovini
bi je, da nije bilo nedavnog grada u Ljubuškom, pamtili kao jednu od
najboljih poslije rata.
"Zahvaljujući ulasku u trgovačke lance, naporima koje smo uložili
pritiskom na vlasti da reduciraju uvoz, imali smo sve uvjete da
ostvarimo dobre rezultate. Čak su i cijene proizvoda bile dobre. Ali,
onda se desio grad, koji je zahvatio 30 do 40 posto ljubuške općine",
kazao je Miro Ćutuk, predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačke
županije, i dodao da među proizvođačima ima i onih kojima su nasadi sto
odsto uništeni.
Ugovori sa trgovačkim lancima
Elementarna nepogoda u Ljubuškom ugrozila je ugovore koji su
poljoprivrednici imali sa trgovačkim lancima, kojima su nakon
dugogodišnjih napora, uspjeli plasirati proizvode.
"U pitanju je vjerodostojnost ugovora s robnim lancima, a manjak ponude
osjetiće se i na pijaci u Tasovčićima, kod Čapljine, gdje plasiramo
proizvodnju. Sve to, nažalost, biće nadomješteno robom iz uvoza", kaže
Miro Ćutuk, predsjednik poljoprivrednog udruženja.
B.Simić
25.07.10
Brz rast cijena pšenice
Najveći hrvatski otkupljivači žitarica Agrokor i Granolio podigli su
prekjučer otkupnu cijenu pšenice s 0,98 na 1,10 kuna za kilogram. Kako
neslužbeno doznajemo, ta se cijena odnosi na pšenicu kojoj je standard
76-hektolitrena težina, 13 posto vlage i dva posto primjesa, utvrđen
prema starom pravilniku o kvaliteti.
Otkupljivači tvrde kako time nisu prekršili novi pravilnik, za koji drže
da je loš i da ga nije izrađivala struka, pozivajući se na članak 5. tog
pravilnika. Na dizanje cijene pšenici odlučili su se jer, kako su nam
kazali neki od njih, ne žele u svoje silose trpati smeće, jer novi
pravilnik dozvoljava i 12 posto primjesa. Seljaci, naravno, ne kriju
zadovoljstvo rastom cijene pšenice. Mato Brlošić, predsjednik seljačke
udruge Brazda, kaže kako vjeruju da će cijena pšenice još porasti.
- U mjesec dana otkupna cijena kilograma pšenice povećana je za 30 lipa.
Početkom lipnja njezina je cijena iznosila 0,80 kn/kg te vjerujemo da će
ubrzo doći na traženih 1,20 kn/kg. U Mađarskoj je cijena kilograma
pšenice već prešla 1 kunu, a na to ide još 15 posto carine te prelevman
od 0,20 kn/kg, što je u konačnici između 1,30 i 1,40 kn/kg - kaže Brloš.
21.07.10. Vrućine i
suša krive za lošiji rod pšenice i ječma u
Evropi
Zbog velikih vrućina i suša u mnogim evropskim regionima, očekuju se
manji prinosi od žetvi pšenica i ječma u Evropskoj uniji.
Prema saoštenju preduzeća „Proplanta“, prinosi od pšenice, tritikala,
letnjeg ječma i uljnih repica verovatno će biti ispod prošlomesečnih
prognoza. To je posledica promene vremenskih uslova sa hladno-mokrog na
suvo-vruće vreme, što je dovelo do preveremenog zrenja ječma i pšenice.
To je posebno izraženo kod ječma, gde su prisutne velike količine sitnih
zrna.
20.07.10.
Raste cijena pšenice
Cijena pšenice skočit će zbog velike suše u Rusiji, a tome je doprinela
i preporuka Ministarstva poljoprivrede SAD da se smanji proizvodnja ove
žitarice. Rod pšenice podbacio je i u EU. U R Srbiji očekuje se skok
cijena pšenice za 10 -20 %, kako reče inistar poljoprivrede Saša Dragin
- Kod nas i u svetu dešava se nešto neverovatno jer su cene počele veoma
brzo da rastu. Na Budimpeštanskoj berzi pšenica je za nedelju dana
poskupela za 12 odsto, u Parizu za 10, u Čikagu 12 - objašnjava Žarko
Galetin, direktor Produktne berze u Novom Sadu.
- Razloga za ovakav skok ima više, a nisu svi ekonomski opravdani jer
nema mnogo racionalnog kada je u pitanju tako veliki rast. Udeo ima i
psihološki momenat - kaže Galetin.
Berza u Čikagu je reagovala pošto je američko Ministarstvo poljoprivrede
napravilo plan da smanji površine pod pšenicom za sledeću ekonomsku
godinu. To se odrazilo i na evropsko tržište, ali na njega su najviše
uticale procene da će Evropskoj uniji proizvodnja pšenice podbaciti.
19.07.10.USPJEŠNA PROIZVODNJA JAGODASTOG VOĆA U USK
Unsko-sanski kanton /USK/ u prošloj godini ostvario je značajne
rezultate u proizvodnji jagodičastog voća, što potvrđuje podatak da je
izvezeno više od 300 tona tog voća, a da je plasman proizvoda na
evropsko tržište zagarantovan na duži period, izjavio je direktor
Poljoprivrednog zavoda USK Smail Toromanović.
Alen Badnjević, vlasnik firme "Roland" koja se bavi uzgojem i plasmanom
malina, rekao je ova firma i pored teške ekonomske krize u ovoj godini
nastavila uspješno poslovanje, plasirajući 90 odsto proizvoda na
inostrano tržište, uglavnom Njemačke.
On je ocijenio da je to potvrda kvaliteta koji ostvaruju poljoprivredni
proizvođači u USK.
"Posjedujemo 15 hektara vlastitog nasada maline i hladnjaču kapaciteta
800 tona, što nam garantuje nesmetan uzgoj i skladištenje malina.
Posebna vrijednost naše proizvodnje je činjenica da u toku sezone imamo
i do 500 kooperanata, čime zapravo osiguravamo egzistenciju za veliki
broj nezaposlenih", rekao je Badnjević.
On je dodao da je veliku podršku firmi dala i Vlada USK kroz podsticaje.
Vlada USK je u ovoj godini planirala da izdvoji 189.000 KM za podsticaje
u proizvodnji jagodičastog voća i nabavci sadnica.
Povećanje izvoza hrane i usporen uvoz
Uprkos poboljšanju u ovoj godini, Bosna i Hercegovina i dalje troši
ogroman novac na uvoz hrane i pića. U prvih pet mjeseci ove godine za
prehrambene proizvode iz zemlje se odlio 667,1 milion KM, dok smo
istovremeno izvezli proizvoda u vrijednosti od 170,4 miliona KM, podaci
su Agencije za statistiku BiH.
Ukoliko bi se ovakav trend nastavio do kraja godine, na hranu bismo
potrošili ukupno 1,5 milijardi KM, što bi ipak bilo znatno manje od
nekadašnje dvije milijarde.
Pozitivan pomak očituje se u procentu pokrivenosti uvoza izvozom, koji
je sa nekadašnjih 11 ili 12 skočio na 25 posto.
Uvoz hrane bilježi u ovoj godini blagi rast od 1,4 posto u odnosu na
prvih pet mjeseci lani, dok bh. izvoz raste po stopi od 15,4 posto.
U prvih pet mjeseci ove godine izvoz živih životinja povećali smo za
63,7 posto, mesa i mesnih prerađevina 21,9, mliječnih proizvoda i jaja
17,6 posto, povrća i voća za 16, zatim kafe, kakaoa i začina 48,2 posto,
dok smo pad izvoza zabilježili kod šećera 6,5 posto, te napitaka 3,9 i
duhana 3,6 posto.
Duljko Hasić, ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH, kaže da je, s
obzirom na potencijale koje ima, nedopustivo da naša zemlja troši veliki
novac na uvoz hrane.
"U ovoj oblasti može se uraditi puno, ali naše vlasti malo čine da
poprave stanje. BiH je na osnovu CEFTA potpuno otvorila tržište, ali to
ne znači da ne možemo zaštititi svoje proizvode. Niko nam ne brani da
uredimo vlastito tržište i da tako spriječimo da se uvozi sve i svašta.
Srbija i Crna Gora uvode sezonske carine i ne vidim razlog zašto to ne
bismo i mi učinili. Osim toga, država je zakazala sa regulativom, a da o
subvencijama koje bi pomogle našim proizvođačima da budu konkurentni da
i ne govorimo", ističe Hasić i dodaje da BiH može koristiti i druge
mjere kako bi zaštitila domaću proizvodnju, a to su razne vrste
necarinskih barijera kojima se služe i druge zemlje u regiji.
Smatra važnom ulogu države u pomaganju razvoja poljoprivredne
proizvodnje kroz izgradnju infrastrukture, uvođenje standarda kvaliteta.
"Potrebno je sve kocke složiti da bismo imali rezultate", zaključuje
Hasić.
Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, kaže da pozitivni
trendovi u izvozu hrane i pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru
ohrabruju, ali da je to nedovoljno.
"Srbija ostvaruje sa članicama CEFTA suficit u prometu prehrambenih
proizvoda, Hrvatska ima procenat pokrivenosti 60 posto, a Makedonija
između 75 i 80 posto", navodi Jeleč.
Napominje da je povoljan trend rezultat i činjenice da je uvoz smanjen
zbog ekonomske krize s obzirom na to da je opala kupovna moć
stanovništva, pa samim tim i potrošnja.
Jeleč upozorava da rast izvoza koji bilježi mesna industrija ne
doprinosi razvoju primarne poljoprivredne proizvodnje u BiH s obzirom na
to da se oslanja na uvoz.
"Mesoprerađivači i ne pokušavaju da se uvežu sa poljoprivrednim
proizvođačima, kako je to u mljekarstvu na primjer, nego se samo bore za
niže carine i kupovinu jeftinog uvoznog mesa lošeg kvaliteta", ocjenjuje
Jeleč.
Kaže da su mjere za poboljšanje stanja u ovoj oblasti poznate, ali je
prije svega potrebno da se na nivou države i entiteta više povede računa
o poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
Podaci za prvih pet mjeseci 2010.
667,1 milion KM vrijednost uvezene hrane
170,4 miliona KM vrijednost izvezene hrane
1,5 milijardi KM očekivana vrijednost uvoza do kraja godine.
B.Simić
17.07.10.
Makedonija štiti svoje proizvođače žitarica
Makedonska Vlada je s ciljem zaštite domaćih proizvođača žitarica
donijela odluku da mlinari moraju da otkupe tri kilograma domaće pšenice
kako bi uvezli jedan kilogram hljebnog žita bez carine, dok je za uvoz
jednog kilograma brašna potrebno otkupiti četiri kilograma domaće
pšenice.
Ministra poljoprivrede Makedonije Ljubče Dimovski rekao je da se ove
mjere, koje stupaju na snagu odmah po objavljivanju u Službenom
glasniku, u potpunosti poklapaju sa zahtjevima poljoprivrednika.
Ove godine u Makedoniji je zasijano više od 96.000 hektara pšenice, od
kojih se očekuje 290.000 tona roda. Godišnje potrebe u Makedoniji za
hljebnim žitom iznose 360.000 tona.
Makedonija je ove godine, zaključno sa 21. junom, uvezla 26.500 tona,
što je za 42 odsto manje u odnosu na isti period prošle godine. U istom
periodu uvezeno je 20.400 tona hljebnog brašna, što je za oko 25 odsto
manje u odnosu na isti period prošle godine.
Makedonski mlinari najviše pšenice uvoze iz Srbije.
16.07.10.
Srbija: Odbijen zahtev za uvoz mleka u prahu
Domaća mlekarska industrija zbog nedostatka sirovina nije u mogućnosti
da proizvede godišnje 7.000 tona mleka u prahu, zbog čega konditori
zahtevaju uvoz ovog artikla. Ministar za poljoprivredu dr Saša Dragin je
danas novinarima rekao da je ovaj zahtev odbijen, jer država želi da
sačuva domaće proizvođače mleka."Pojedine mlekare ulaze u izvozne
programe i sada će se videti ko može ostvariti kvalitet i obim
proizvodnje", kaže Dragin i očekuje da će otkupljivači podići cene i
nastaviti sa ulaganjem u muzna stada.Država sve preuzete obaveze prema
stočarima izvršava na vreme, a biće i novih podsticaja.Centralna
asocijacija proizvođača mleka u Vojvodini nakon "snimljenog" stanja na
terenu upozorila je pre godinu dana da se cela mlekarska industrija
obrušava niskim cenama i da će doći do nedostatka svežeg mleka za
preradu, jer se gase farme i mali proizvođači."Sitna pomeranja cena na
više bez dugoročnih i jasnih ugovora neće poboljšati situaciju u
mlekarstvu, koje je u ozbiljnoj krizi. Prvo, mlekare više nisu
interesantne za prodaju, jer izuzev jedne imaju pad proizvodnje i ne
raspolažu potrebnim brojem kooperanata, koje su odbacili upravo svojom
politikom", kaže za „AgroServis” Sanja Bugarski, predsednik vojvođanske
Asocijacije."Zalažemo se da sada država ne ponovi svoju grešku i dozvoli
da se mlekarski kapaciteti prodaju jednom vlasniku. Na to smo upozorili
Vladu Srbije i to ćemo sprečiti", kaže Sanja Bugarski i tvrdi da bi se
na ovaj način nastavio dominantan uticaj prerađivača.
AgroServis
16.07.10.
Ako država ne pomogne mleko skuplje
Najveći proizvođač mleka Salford najavljuje poskupljenje ukoliko država
ne pomogne dodatnim subvencijama. U ministarstvu tvrde da oni postojećim
uredbama već dovoljno subvencionišu poljoprivredne proizvođače.Iako
običan građanin Srbije nije kriv za loše vremenske prilike, te
nerazumevanje na koje najveći domaći proizvođač mleka Salford tvrdi da
nailazi kod ministarstva poljoprivrede, ipak će dati više novca za
mleko, da li direktno u radnji, ili kroz eventualne subvencije koje bi
onda išle iz budžeta.“Imamo veliki problem u poljoprivredi, imamo veliku
nestašicu mleka, a to je rezultat politike prema poljoprivrednicima i
loših vremenskih uslova i mislimo da Vlada i ministarstvo bi trebali da
reaguju i pomognu poljoprivrednicima uključujući i proizvođače mleka”,
kaže direktor Salforda Slobodan Petrović. “U ministarstvu su poslali
saopštenje u kome se navodi da su 2010. godini donete četiri uredbe
kojima je određena pomoć stočarima i ocenjuju zahtev Salforda za
dodatnim subvencijama kao pritisak na ministarstvo radi uvećanja zarade
u godišnjem bilansu ove komapnije koja je najavila skoru prodaju.
B92
16.07.10.
Srbija: Kvalitet ovogodišnje pšenice i prinos
zadovoljavajući
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike
Srbije Saša Dragin rekao je danas da je u Srbiji do sada požnjeveno od
80 do 90 odsto površina, uz ocenu da je, imajući u vidu vremenske
neprilike, kvalitet pšenice dobar, a prosečni prinos od 3,5 tona po
hektaru zadovoljavajući.Dragin, koji je sa predsednikom Vlade AP
Vojvodine Bojanom Pajtićem obišao žetelačke radove u Ečkoj, naveo je da
je cena pšenice od 13 do 15 dinara za kilogram, koja je juče formirana
sa većim otkupljivačima, pristojna.Ranije sam preporučio
poljoprivrednicima da ne predaju žito po prvobitno ponuđenoj niskoj ceni
od osam do devet dinara, koja je sada mnogo bolja, podsetio je ministar.Economy.rs
16. 07.10.
Semberija - Najlošija žetva pšenice
Razlog za to su dvije velike poplave i olujno nevrijeme sa obilnim
gradom koji su zadesili Semberiju u prošlom mjesecuŽetva pšenice u
Semberiji je završena i to je, do sada, najlošija žetva, procijenili su
danas poljoprivredni stručnjaci u Bijeljini, javio je dopisnik Agencije
ONASA.Razlog za to su dvije velike poplave i olujno nevrijeme sa obilnim
gradom koji su zadesili Semberiju u prošlom mjesecu.Pšenica u Semberiji
je bila posijana na oko 9.500 hektara.Neke parcele su bile potpuno
uništene, a na najvećem broju parcela pšenica je oštećena i lošeg je
kvaliteta, a najveći dio žitarice biće upotrijebljen za stočnu hranu.
Ovogodišnji prinosi su upolovlejni i iznose manje od tri tone po
hektaru.Poljoprivrednici čija pšenica ima zadovoljavajući kvalitet
predaju je, za sada jedinom otkupljivaču, bijeljinskom "Žitoprometu",
mada otkupna cijena još nije utvrđena.
15.7.10.
Krši li sezonska zabrana uvoza pravila CEFTA-e?
Nakon što je Federalna
privredna komora dala inicijativu da se zabrani uvoz sezonskog voća i
povrća kako bi se domaćim proizvođačima omogućilo da prodaju ono što
uzgoje, nametnulo se pitanje da li se time krši Srednoevropski dogovor o
slobodnoj trgovini CEFTA.
Član Radne grupe za praćenje i implementaciju CEFTA-e i ekonomski
analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić, ističe da ova
mjera koju predlaže komora nikoga ne ograničava.
- Lani je sezonsku zabranu uvoza uvela Crna Gora, takođe
potpisnica CEFTA-e. Iz toga proizilazi da i BiH ima pravo uvesti takvu
mjeru. Nelogično je da se na primjer, hiljade tona domaćeg krompira bace
dok mi uvozimo proizvode sumnjivog kvaliteta, po dampinškim cijenama –
kazao nam je Hasić i dodao da je zabranu trebalo uvesti i ranije.Prema
njegovim riječima, iritirajuća je pasivnost vlasti kad je u pitanju
domaća proizvodnja.
- Bilo bi dobro da Federalna vlada razmotri uvođenje sličnih
mjera i u ostalim oblastima. Mi ne želimo na taj način nanijeti štetu
bilo kome, ali mora se omogućiti domaćim firmama i poljoprivrednicima da
plasiraju svoje proizvode – dodaje Hasić.
Dnevni avaz
12.07.10.
Voćari pali na niske grane: Domaće u bescjenje, a za
uvoz
10 miliona
Udruženje voćara RS, koje okuplja oko 500 proizvođača, zatražilo je od
vlasti RS i BiH da hitno uvedu privremene carinske mjere na uvoz jabuke
iz Srbije, Hrvatske i Makedonije, jer su, kako kažu, na ivici kolapsa.
Tvrde da ih uništava prekomjeran uvoz, koji je tri puta veći od izvoza,
jer se njime drastično ruši cijena domaćih jabuka. Samo u prošloj godini
u BiH je uvezeno 27.860 tona, na šta smo potrošili više od 10 miliona
KM. Umjesto domaće, na tržnicama BiH kupcima se nude jabuke iz susjednih
zemalja, pa domaći proizvođači kažu da im je bankrot sasvim izvjestan
ako se do ovogodišnje berbe nešto ne učini. Spremni su, kažu, i na
proteste. O tome koliko su domaći proizvođači jabuke potcjenjeni
najbolje govori podatak da je lanjska cijena uvozne jabuke bila 0,37 KM
po kilogramu, a realna cijena proizvoda za domaće voćare je oko 0,70 KM.
Domaći voćari svoju jabuku daju u bescjenje, a prošlogodišnji rod
završio je sa 10 puta manjom cijenom od cijene prve klase jabuke u
industrijskoj preradi. Dobar dio je i bačen. "Naši troškovi proizvodnje
jabuke su oko 0,30 KM. Tome odajte 0,10 KM za skladištenje i hlađenje,
isto toliko nas košta ambalaža, pakovanje još pet feninga... S obzirom
na to da su se kanali uvoza pokazali uhodanim, mi u 2010. očekujemo
totalni kolaps", kažu u Udruženju voćara RS.
Potpredsjednik Udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović kaže kako je samo
na području Potkozarja u posljednjih deset godina podignuto više od
2.500 hektara zasada i da od proizvodnje jabuke živi nekoliko hiljada
ljudi.
"U Potkozarju se proizvede oko 3.500 vagona jabuka, a uvezena količina u
2009. godini dostiže taj nivo. Tražimo od onih koje plaćamo i čiji je to
posao da nas zaštiti od uvoza. Mi ne možemo sami da se izborimo, a
nadležni organi od nas žive, jer ih mi finansiramo. Ako se ogluše mi smo
spremni i na proteste. Nećemo dozvoliti da nam se ponovi 2009. godina
kada je 90 odsto voćara poslovalo sa gubitkom", napominje Dojčinović.
Šef Odseka za vanjskotrgovinsku politiku u Ministarstvu spoljne trgovine
i ekonomskih odnosa BiH Enver Muratović objašnjava kako po su odluci o
mjerama zaštite propisane jasne procedure po kojima zahtjev može
podnijeti najmanje 51 odsto proizvođača iz neke oblasti. Pri tome valja
dokazati da je uvoz ugrozio poslovanje domaćih firmi.
"Pričanje neke priče, bez podnošenja zvaničnog zahteva je čisto
politikanstvo, jer se takve stvari ne mogu razmatrati napamet. Tek kada
objavimo podatke kojima dokazujemo ugroženost domaće proizvodnje i nakon
što druge zemlje izvoznice predoče svoje podatke, možemo tražiti od
Savjeta ministara zaštitne mjere", objašnjava Muratović. On kaže da u
slučaju otvaranja postupka i donošenja mjera druge zemlje mogu pokrenuti
međunarodnu arbitražu. Slični zahtjevi pivarske industrije i
mesoprerađivača, takođe nisu urodili plodom, jer, tvrdi Muratović, nije
dokazana ugroženost proizvodnje uvozom.
Zemlje iz kojih se uvozi najviše jabuka u BiH
Zemlja -uvezena količina u 2009.
Blic
Makedonija 6.388 tona, Slovenija 5.936
tona
Hrvatska 4.967 tona,
Srbija 3.593 tone
Italija 3.276 tona,
Austrija 1.881 tona
11.07.10. Okrutnost stečaja,
bankrota i likvidacija je definitivno
pred hrvatskim
poljoprivrednicima.
Okrutnost koju će mnogi doživjeti je strahovita. Na bubanj će mnogima i
kuće i obiteljska ostavština.
Mnogi su se vodili ispravnim odlukama kada su kretali u poljoprivredni
biznis, jer skok s imanja s tri krave na 200 je doista skok ravan
skoku Blanke Vlašić od 2.10 cm. Dakle, svjetski rekord za mnoge naše
ljude.
Do sada mirne ljude u staloženom i laganom životu na selu. Našli su se u
oluji neplaćanja, pogrešnih poslovnih odluka, u recesiji….
Kako to izgleda vidi se na nekoliko primjeraka koje navodimo.
Riječ je o prodaji imovine dužnika. Što se sve moglo kupiti
i po kojoj cijeni također ćemo vidjeti iz narednog teksta. Tako
je primjerice stečajni upravitelj Baja mesa d.o.o. u stečaju pro-
davao klaonicu iz Vrbanje. Idu pisane ponude i ode sve u ne-
povrat. Težnje, nade i iščekivanja odoše u vjetar. Rasprodaje
se čak i crijep s krovova. Odlaze i stolice, i oprema, i traktori, i
kn na što se još dodaje PDV. No, dio predmetnih pokretnina
koje čine tehnološku cjelinu za klanje i preradu mesa djelomič-
no su ugrađene u nekretnine koje su u vlasništvu stečajnog
dužnika koje će se temeljem zaključka o prodaji Trgovačkog
suda u Osijeku prodavati. Predmet prodaje:
U STEČAJEVIMA KOJI SE TRENUTNO VODE U HRVATSKOJ NA BUBNJU
TANJURAČE, LINIJE ZA KLANJE, ZGRADE, MLJEKARE, KULTIVATORI ZA KUKURUZ PA
I OSOBNI AUTOMOBILI. Veliki val stečajeva prijeti uništiti hrvatsku
poljoprivredu. Liniju za klanje iz Vrbanje može se kupiti za nešto više
od 500 tisuća kuna. Tanjuraču za šest tisuća kuna.
Na bubnju se nalazi i Fiat tempra koja je neispravna, ali i Traktor JOHN
DEERE 4755. Tu je i Tehnostroj prikolica nosivosti 12 tona kojoj je
početna cijena 28.500,00 kuna.
04.07.10.
Raste cijena pšenice i kukuruza
Cijene pšenice na burzama već sada divljaju – u susjednoj su Mađarskoj
već 92 lipe za kilogram, u Italiji i Francuskoj i 1,30 kuna. Svugdje je
proizvodnja žitarica podbacila.
I dvije kune premalo
Da hrvatski seljaci dobiju i dvije kune – malo je, jer su vremenske
nepogode ostavile katastrofalne posljedice na njihovim usjevima, kaže
predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić, koji smatra
kako bi realna cijena koji bi mlinari trebali platiti seljacima trebala
biti burzovna, uvećana za 10-20 lipa, koliko bi ih stajalo da pšenicu
uvoze. No, činjenica je da će premršava žetva teško pokriti hrvatske
potrebe za pšenicom od oko 600.000 tona, a i kvaliteta će biti upitna.
Zbog obilnih kiša pak – od 60 do 100 litara po četvornome metru – još
nisu do kraja požnjeveni ni uljana repica i ječam.
. U resornom ministarstvu ne žele nagađati o milijunima koje su seljaci
izgubili zbog nepogoda. No u tvornici pod vedrim nebom zasad obećavaju
samo u proljeće zasijane kulture: kukuruz, soja, šećerna repa i
suncokret kojima vlaga, nadaju se seljaci, nije naštetila...
Kvaliteta loša, pregovara se o nižim standardima za pšenicu
Prvi otkosi pšenice pokazuju kako je kvaliteta loša, hektolitar je 74
ili 75. Zrna se osipaju, proklijavaju, pa će takva pšenica prije
završiti u stočnoj prehrani, a tada joj je cijena upola niža. Sa 140.000
zasijanih hektara, prinos pšenice će, procjenjuje se, biti 30 posto
manji. – Ne isplati se žeti vlažnu pšenicu, veliki su troškovi sušenja –
zabrinut je Jožeš Kelemen iz Luga. Ernest Nađ, voditelj Odsjeka za
poljoprivredu osječkog HGK, kaže da se u RH ne očekuje prinos veći od
490 do 500 tisuća tona pšenice. Znači, nećemo imati za izvoz i, uz
zalihe od 127.000 tona, jedva ćemo podmiriti vlastite potrebe. Zbog
svega navedenog, u ministarstvu se, dodaje, pregovara o smanjenju
standarda, odnosno hektolitarske težine sa 76 na 74. Nađ očekuje da će
se već idućeg tjedna dogovoriti otkupna cijena pšenice. - Bit će
vjerojatno nekih problema, no mislim da bi se moglo pristati na 1,20
kuna jer je cijena pšenice porasla na svjetskim burzama, a u okruženju
je nema – ističe Nađ. Žetva bi trebala biti okončna za 10 do 15 dana.
Jolanda Rak Šajn,
Suzana Lepan; Foto: Krunoslav Petric
05.07.10.
Ratari R Hrvatske traže zaštitnu cijenu pšenice
Mijo Latin: Pšenice će biti “na knap”
Hrvatski seljački savez traži da država odredi zaštitnu cijenu pšenice
1,20 kn, ali se svakako nadaju da će cijena biti i veća od tog iznosa,
istaknuo je u Bjelovaru na konferenciji za novinare predsjednik
Hrvatskog seljačkog saveza Mijo Latin. Argumentirali su to izračunom
Agronomskog fakulteta prema kojem je proizvodna cijena pšenice uz pet
tona prinosa po hektaru 1,10 kn do 1,20 kn.
- Ako država ne odredi zaštitnu cijenu pšenice, uzimamo si kao
demokratsko pravo da izađemo na prosvjede - kazao je Mijo Latin. Rekao
je kako je žetva krenula, a cijena se još ne zna. Kazao je da su do sada
održali jedan sastanak s otkupljivačima koji su rekli da im pšenica ne
treba.
Zaliha od prošle godine je nekih 176 tisuća tona, a potrebe Hrvatske su
od 550 do 600 tisuća tona. Ako im ne treba pšenica, onda tu razliku od
nekih 400 tisuća tona valjda planiraju uvesti, rekao je predsjednik
Hrvatskog seljačkog saveza. Kada je riječ o zaštitnoj cijeni, rekao je
da za to postoji mogućnost tržne intervencije. Prema podacima Zavoda za
sjemenarstvo kod nas je posijano 140 tisuća hektara uz urod od pet tona
po hektaru, što je 740 tisuća tona. Ispada da će Hrvatska ove godine
imati viška, što ne odgovara stvarnom stanju jer će zbog elementarnih
nepogoda podbaciti, takvo je bar stanje s ječmom za sada, rekao je.
- Kiša je napravila svoje, pšenica će sigurno biti slabije kvalitete, no
u kojoj mjeri, nećemo znati do kraja prvog otkosa. Podaci govore da je
pšenicom zasijano 140 tisuća hektara, od kojih se prije elementarnih
nepogoda očekivalo 700 tisuća tona pšenice, ali bit će je sigurno manje.
Godišnje nam treba između 550 i 660 tisuća tona, što znači da ćemo je
imati "na knap" - izjavio je Latin za naše novine.
H / B.M.P.
05.07.10. Seljaci u Srbiji
traže 14 din ( oko 0,25 KM) za pšenicu a
država se drži po strani
Ova je godina katastrofalna za proizvođače pšenice u R Srbiji ne samo
zbog cene pšenice, već i zbog pada u prinosima i kvalitetu.
- Zbog greške iz 2007. kada je Ministarstvo poljoprivrede zabranilo
izvoz pšenice, svaka godina je sve gora. Udruženje „100 P plus“ i druga
udruženja je, na sastanku sa ministrom Sašom Draginom i trgovcima, i
dalje ostalo pri zahetvu da država otkupi 400.000 tona pšenice za
Direkciju za robne rezerve. Tom kupovinom država bi relaksirala tržište
pšenice i uticala na povećanje tržišne cene od 9,5 din/kg koja nije ni
približna ceni koštanja ovogodišnje proizvodnje hlebnog zrna. Dakle da
država kupi minimum 400.000 tona, po minimalnoj ceni od 14 dinara za
kilogram – tvrde predstavnici „100 P plus“.
Oni kažu da je čak i Ministarstvo poljoprivrede imalo razumevanja i da
je dalo predlog da se Direkciji subvencioniše izvoz sa dva dinara, ali
oni uporno tvrde da pšenica ne može da se izveze. Mislimo da od toga
nema ništa, jer i da se desi, sada je već kasno. O izvozu zaliha su
trebali da razmišljaju kada su bile načinjene prve procene ovogodišnjeg
roda i nije siguran kako će seljaci uopšte dalje reagovati.
Država je najavila da će za potrebe robnih rezervi otkupiti oko 65.000
tona pšenice. O ceni se nije posebno pričalo ali je bilo procena da će
ona biti oko 11 ili 12 dinara po kilogramu. Kako direktor Fonda za žito,
Vukosav Saković tvrdi za Press da bi takva intervencija bila u najmanju
ruku neprimerena.
ostale vijesti>>>...
|
VIJESTI
|
